Čestitamo svim građanima a posebno korisnicima naših usluga Svjetski ili Međunarodni dan voda.
A.D. „Vodovod i kanalizacija“ Bijeljina će 22. marta, kao i prethodnih godina, obilježiti Svjetski dan voda. Zbog ograničenih mogućnosti, ovaj dan biće obilježen danas (21. mart) skromno i u krugu preduzeća, ali biće to prilika da se istakne značaj posla koji obavlja naše preduzeće, ali prije svega, koliki je značaj čiste vode za čovječanstvo, a posebno vode za piće.
NAJVEĆA OPASNOST ZA REZERVE VODE ZA PIĆE U NAŠEM REGIONU
Najveća opasnost koja se nadvila nad kvalitet i ispravnost naše vode za piće je najava rudarenja litijuma i drugih ruda na obroncima Majevice i na drugoj strani rijeke Drine – u Rađevini. Ukoliko na ovim mjestima započne rudarenje, to će vrlo brzo ugroziti naše izvorište vode za piće „Grmić“ u Bijeljini. Možemo slobodno reći da bi, u slučaju da se ostvare ti projekti, naše izvorište bilo samo jedna od „žrtava“ te eksploatacije. S obzirom na to da se prilikom prerade rude litijuma, ona tretira vrlo opasnim hemikalijama, postoji izuzetno velika vjerovatnoća eventualnih akcidenata koji bi doveli do trajne štete po vodu za piće u prečniku od najmanje 100 kilometara oko mjesta rudarenja, što potvrđuju brojni ugledni stručnjaci, uključujući i one iz Srpske akademije nauka i umjetnosti. Eventualno rudarenje na Majevici ili u Rađevini nije samo lokalna tema i vrlo je bitna za sve buduće generacije i zato, A.D. „Vodovod i kanalizacija“ Bijeljina podržava sve aktivnosti Gradonačelnika i Gradske uprave Grada Bijeljina u borbi za zaštitu od zagađenja i uništavanja života u Semberiji i na Majevici.
ZNAČAJ VODE ZA ŽIVOT
Voda je temelj života i osnovni sastojak tijela svakog živog bića, a potrebe za vodom odraslog čovjeka iznose od 2,5 do 3 litra dnevno. Voda je pokretač ili ograničavajući faktor razvoja svake zajednice – od porodice do civilizacije.
Broj stanovnika na planeti se ubrzano povećava, potrebe za vodom rastu iz godine u godinu, a njena količina se ne mijenja. Procjenjivano je da će do ove godine oko dvije trećine čovječanstva osjetiti ozbiljan nedostatak vode. Stručnjaci tvrde da oko 1,1 milijarda ljudi nema pristup vodi za piće, da oko dvije i po milijarde ljudi nema obezbjeđene elementarne sanitarne uslove, a da više od pet miliona ljudi godišnje umire od bolesti koje su uzrokovane zagađenom vodom (samo od dijareje dnevno umre 6.000 ljudi).
Organizacija Ujedinjenih nacija je prije nešto više od trideset godina 22. mart proglasila za Svjetski dan voda, u namjeri da istakne njenu važnost i ključnu ulogu u razvoju. Za nekoliko godina potrebe za vodom će premašiti zalihe, što će vjerovatno dovesti do ozbiljnih sukoba i ratova između država zbog vode.
Od 1950. godine potrošnja vode se udvostručila. Mnoge države, čak i u Evropi, nemaju dovoljno vode za piće. Sve je manje zdrave izvorske vode, a stručnjaci smatraju da je glavni razlog za to u nekontrolisanoj sječi šuma. Najveći dio raspoložive pitke vode koristi se za navodnjavanje i proizvodnju hrane. NJen veliki dio bi se mogao sačuvati, ukoliko bi se za navodnjavanje koristile prečišćene otpadne vode, kaže se u, prije desetak godina objavljenom, izvještaju Ujedinjenih nacija.
Količina zagađene vode je veća nego količina vode u bazenima deset najvećih svjetskih rijeka. Poseban problem predstavlja zagađenje podzemnih voda. Ova zagađenja jednim dijelom uzrokuje poljoprivreda – korištenjem vještačkih đubriva, kao i otpadne vode iz seoskih i gradskih naselja koja još uvijek nemaju izgrađene kanalizacione mreže sa pogonima za prečišćavanje zagađene vode. Loše stanje voda izazivaju i zastarjele tehnologije u fabrikama i nerazumni ljudski postupci, ali sigurno jedan od najvećih problema su neuređene deponije. Pored toga, svakog dana se u rijeke, jezera i druge vodene tokove baca najmanje šest miliona tona otpada, a svaki otpad prije ili kasnije dospijeva do podzemnih voda i zagađuje ih. To je dugotrajan i ljudskom oku nevidljiv proces kojim su voda i otpad pogubno-neraskidivo povezani.
Podzemne pitke vode, kako globalno, tako i lokalno najvredniji životni resurs, zbog čega je 21. vijek već nazvan „Vijek vode“. Razvoj tehnologije u mnogim oblastima i nedovoljna briga države i građana, nasuprot stalnoj borbi za očuvanje rezervi podzemnih voda, još više je istakao problem podizanja opšte kulture i ekološke svijesti za očuvanje resursa i produženje vijeka održivosti rezervi podzemnih voda.
A.D. „VODOVOD I KANALIZACIJA“ BIJELJINA ULOGA I ZADACI
Osnovni zadatak koji izvršava naše Društvo je da svoje korisnike uredno snabdijeva zdravom, kvalitetnom i uvijek kontrolisanom vodom za piće 24 časa dnevno, svakoga dana u godini. Tu zadaću predano ispunjavamo još od 1963. godine. Besprekidno radimo na razvoju naše vodovodne i, od prije nešto manje od dvije decenije, kanalizacione mreže, koja uključuje savremeni pogon za prečišćavanje otpadnih voda. Trenutni kapacitet našeg izvorišta je oko 570 l/s, što je sasvim dovoljno za sadašnje potrebe stanovništva Semberije.
Pet transportnih cjevovoda ubrizgava pitku vodu u vodovodni sistem grada, a na njihovim izlazima iz izvorišta, izgrađeni su revizioni šahtovi u koje su ugrađeni mjerači protoka, pomoću kojih se evidentiraju podaci vezani za izmjerene protoke i pritiske u cjevovodima na izvorištu. U ovim revizionim šahtovima je izvršena i montaža uređaja za automatsko doziranje hlora.
Trenutno je na vodovodnu mrežu Bijeljine, dužine 690 km, priključeno 37.532 korisnika, odnosno oko 100.000 potrošača, a na kanalizacionu mrežu, dužine 90 km, je priključeno 15.644 objekata. Poslovni problem je činjenica da je od broja priključenih na vodovodnu mrežu 7.350 potpuno neaktivnih vodomjera.
Realizacija projekta izgradnje kanalizacionog sistema Grada Bijeljina, se od 2005. godine obavljala u više faza, a projekat je formalno-pravno završen 27. januara 2020. godine, kada smo od strane holandskog donatora „Orio“ obaviješteni da je usvojen Finalni izvještaj o napretku Projekta, kao i Izvještaj o izvršenoj reviziji finansijskih izvještaja urađen od strane nezavisnog revizora. Od tada se kanalizaciona mreža širi u skladu sa potrebama naših korisnika.
A.D. „Vodovod i kanalizacija“ Bijeljina, zajedno sa Gradskom upravom je u najvećoj mjeri finasiralo projekat izgradnje kanalizacione mreže, čiji je jedan od najznačajnijih prioriteta bio izgradnja kanalizacionog sistema za odvod otpadnih i oborinskih voda, čime je zaštićeno izvorište pitke vode „Grmić“ i vodotoci u užem gradskom području.
Bijeljinska voda je jedna od najčistijih i najzdravijih voda za piće u BiH. NJena redovna sanitarna kontrola je naša stalna obaveza i jedan od najvažnijih zadataka, a dezinfekcija hlorisanjem se vrši iz preventivnih razloga. Savremena interna laboratorija Društva svakodnevno uzorkuje i vrši analize kvaliteta vode i na izvorištu i na vodovodnoj mreži. Pored naše laboratorije, kontrolu kvaliteta bijeljinske vode vrše i Institut za javno zdravstvo Regionalni centar Zvornik – sedmično, te Institut za javno zdravstvo Banja Luka – periodično.
Već više od pet godina je a.d. „Vodovod i kanalizacija“ u veoma lošoj finansijskoj situaciji zahvaljujući neodgovornosti prethodnih uprava, a dolaskom gradonačelnika LJubiše Petrovića na čelo grada, započet je poduhvat dugogodišnje finasijske sanacije našeg Društva, u kojem očekujemo podršku svih naših korisnika, kao i poslovnih partnera.
Na ovaj dan (22. mart) svake godine se moramo podsjetiti na obavezu svih nas da se prema vodi, prirodnom, ali i najvažnijem životnom resursu, odnosimo sa posebnom pažnjom. Upravo zbog značaja naše vode za piće mi smo, još 2005. godine, osmislili slogan – „Voda je život.“
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
