U odnosu na lani, značajno su povećane površine pod krompirom, kao i broj kooperanata koji se uključio u ovaj posao koji je, kako kažu, siguran i sa izuzetno povoljnim uslovima za proizvodnju.
Za razliku od prošle godine kada je industrijski krompir sorte “opal” zasađen na 35 hektara, ove godine planirano je da se zasadi na 85 hektara, a u ovaj posao uključeno je novih 20 kooperanata.
Proizvodnja se proširila na sve dijelove Semberije, a ne samo na području Janje i okolnih sela, kako je bilo prethodnih godina, kaže direktor Poljoprivredne zadruge “Agrofarma” Janja Mujo Bogaljević.
Biznis plan
Uputili smo biznis plan i Ministarstvu poljoprivrede RS sa 50 kooperanata koji su posijali ovu kulturu na sedam dunuma. Tu proizvodnju nam finansira grad Bijeljina sa 10 odsto, IFAD projekat sa 40 odsto i ako je nosilac gazdinstva muškarac mlađi od 35 godina, odnosno žena bez obzira na starosnu dob dobijamo i dodatnih 10 odsto. Ti podsticaji su i privukli kooperante.
Rekao je Bogaljević.
Pojedini proizvođači se suočavaju sa nedostatkom potrebne mehanizacije, ali i ovaj problem bi trebalo da bude riješen.
U sezoni vađenja, kad krene prerada, moramo dnevno da vadimo od 60 do 70 tona krompira. Desi nam se da nas zahvati sušan period, pa smo sada obezbijedili sisteme za navodnjavanje kako bi mogli da zalivamo oranice prije vađenja. Obezbijedili smo i kombajne, pa ćemo ispoštovati dogovore sa prerađivačem.
Istakao je Bogaljević.
Krompir se već nekoliko godina sadi i na parcelama u vlasništvu Islamske zajednice u Janji. Ove godine zasadiće ga na 28 dunuma.
Predsjednik Medžlisa Islamske zajednice u Janji Husein Camić kaže da se za dobar rod moraju obaviti i neophodne pripreme.
Važna je priprema zemljišta, dva oranja, tanjiranje, priprema sjetvospremačem i oko 100 kilograma đubriva po dunumu.
Istakao je Camić.
Poljoprivrednici
Prvi put ove godine industrijski krompir za “Agrofarmer” na šest dunuma sadi i Muhidin Ramičević iz Janje. Ovaj poljoprivrednik će krompir zasaditi i na sedam dunuma za prodaju.
Opredijelio sam se za ranu sortu “rivijera”. Zemlja je dobra, preduzeo sam sve agrotehničke mjere, pa očekujem dobar prinos. S obzirom na ovu krizu, povećao bih površine pod krompirom, ali samo ako budem imao obezbijeđen plasman, jer ne možemo se osloniti na prodaju na pijaci.
I Dušan Stjepanović iz semberskog sela Kojčinovac iskoristio je lijepo vrijeme za sadnju krompira. Na ovim poslovima angažovana je cijela porodica.
Prošle godine smo imali od 2,5 do tri tone po hektaru. Vjerujemo da će ove godine prinos biti i bolji. Vremenski uslovi su dobri, a sve što je bilo potrebno uradili smo na vrijeme.
Nadaju se i stimulacijama grada
Za sve koji su se uključili u ovaj vid organizovane proizvodnje krompira od presudne važnosti je, kako ističu, to što prerađivač sufinansira proizvodnju kroz repromaterijal, osnovno đubrenje i sjemenski materijal, a poštuje i dogovorene rokove plaćanja.
Proizvođači krompira zadovoljni i što im je Ministarstvo poljoprivrede RS isplatilo podsticaj, a nadaju se da će ih i Grad Bijeljina stimulisati kroz Agrarni fond, te i ovu povrtarsku kulturu uvrstiti u podsticaj.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: agroportal.ba
