Prva filmska projekcija u Bijeljini održana je 1896. godine, a prvi bioskop osnovan je prije 110 godina. Ovaj vrijedan i rijedak jubilej, nažalost, nema ko da obilježi, jer bioskop ne radi.
Zgrada gradskog bioskopa već odavno ne služi osnovnoj namjeni, niti se ulaže u rekonstrukciju objekta.
Rijetke filmske premijere u Bijeljini se prikazuju uglavnom u sali Centru za kulturu, kojem je prije nekoliko godina, pridruženo Kino "Radnik". U suštini, Gradski bioskop je ugašen jer Centar za kulturu samo iznamljuje sale po komercijalnim ugovorima.
– Ranije smo imali ugovor na četiri godine sa "Oskar fulmom" koji je renovirao salu. Sada samo radimo ugovore za svaki film – kaže Slađana Lekić, direktorka Centra za kulturu.
Zgrada bioskopa je godinama bez grijanja i to nije jedino što nedostaje ovom objektu. Da li je novim Regulacionim planom grada konačno određena i sudbina nekadašnjeg kina "Radnik" na čijem je mjestu, uz susjedne objekte škole i vrtića, predviđena jedna građevinska parcela sa široko definisanom namjenom.
– Data je širina investitoru da odluči, zavisno od njihovih finansijkih mogućnosti i ideja, inicijativa građana i skupštine, tako da je tu definisano jedno široko rješenje. To znači da zgrada može biti srušena, ali i ne mora. Uglavnom, bioskopa nema, niti će ga uskoro biti i to gradu u kojem je, samo tri godine nakon projekcije braće Limijer, održana filmska projekcija – istakao je Mladen Petrović, direktor Direkcije za izgradnju grada.
Zoran Midanović, kustos u Muzeju Semberije naglašava da je Bijeljina bila treći ili četrvti grad na Balkanu koji je imao tu čast da prikazuje filmove poslije Beograda, u kojem su prvi filmovi prikazani 1896. godine
Kao i u vezi s gradskim pozorištem, i priča o bijeljinskom bioskopu preselila se u Muzej Semberije. Na sreću, odgovorni ljudi sačuvali su bar dio dokumentacije koja svjedoči i o prvoj filmskoj projekciji, ali i o prvom profesionalnom bioskopu u ovom gradu, prije tačno 110 godina.
Izvor: rtrs.tv/infobijeljina.com
