BIBLIOTEKA ''FILIP VIŠNJIĆ'': Otvorena izložba ''Bolnica Stobart, Kragujevac 1915''

U Narodnoj biblioteci “Filip Višnjić” u Bijeljini ječe je otvorena izložba “Bolnica Stobart, Kragujevac 1915”, autorke Tatjane Janković.

Jankovićeva kaže da je prvobitna ideja bila da se prevodom sjećanja tri bolničarke koje su 1915. godine boravile u Kragujevcu očuva sjećanje na Prvi svjetski rat, ali da se kasnije došlo do obimnijeg projekta – izložbe Bolnica Stobart, koju prati prevod sjećanja tri bolničarke koje su bile dio postavke te bolnice.

“Bolnica Stobart skraćeno je nazvana po ženi koja je predvodila ovu humanitarnu misiju.  U pitanju je Mejbel Sinkler Stobart. Njena sjećanja objavila je izdavačka kuća „Prometej“ 2016. Godine, 100 godina nakon što su njena sjećanja objavljena na njenom  izvornom, enegleskom jeziku. Neobjavljena sjećanja obajvili smo mi u knjizi Bolnica Stobart“, objašnjava Jankovićeva.

Bolnica Stobart bila je pokretna bolnica koja se nalazila ispod 60 šatora, kroz koju je prošlo oko 20.000 pacijenata. Bonica je okupila ne samo osoblje koje je bilo medicinski obučeno nego i volontere.  

„Upravo su uspomene Mejbel Dirmer uspomene jedne volonterke koja nije bila obučena za rad sa oboljelima, ali se iz humanitarnih razloga pridružila misiji. Monika Stenli, koja je vodila dnevnik i izvještavala za britansku štampu iz Kragujevca, preživjela je misiju u Kragujevcu i vratila se u Veliku Britaniju, gdje je  1916. objavila svoj dnevnik“, kaže Jankovićeva, koja ističe da uspomene ovih žena govore o njihovom velikom trudu da promijene sliku o Srbima i Srbiji koja je vladala u svijetu do izbijanja Prvog svjetskog rata.

Prikazana ženska strana rata
Izložba “Bolnica Stobart, Kragujevac 1915” realizovana je u saradnji sa Narodnom bibliotekom  „Vuk Karadžić“ u Kragujevcu, čiji direktor Mirko Demić kaže da je, između ostalog, ideja bila da se razbije fama da je valjevska bolnica bila najveća tokom Prvog svjetskog rata.

“Kao što ste čuli, ova bolnica je po obimu bila dosta veća i za nju se malo znalo. Hteli smo da isparvimo tu, ne istorijsku nepravdu, nego nepreciznost, i da pojasnimo. Imali smo neprekidno i tu mušku stranu rata. Ovo je jedan iskorak, rekao bih uspeo iskorak, zato što smo pokušali da vidimo žensku stranu rata, odnosno žensko viđenje rata. Ovde je reč o tri različita svedočanstva žena koje su učestvovale i pomagale srpskom narodu”, rekao je Demić, koji je kao jedan od ciljeva izložbe naveo i želju da se razbije predrasuda da anglosaksonski svijet nije razumijevao srpski narod.

“Iz tog anglosaksonskog sveta, kao što možete videti na ovoj izložbi, pokazano je da je bilo pre svega žena ali i muškaraca koji su vođeni svojim humanim razlozima došli i stavili se na raspolaganje našem narodu i našoj vojsci. Učinili su koliko su mogli, mnogi su položili svoje živote i ostali zauvek u našoj zemlji. Ovi koji su preživeli, čitav svoj život su praktično radili za Srbiju i istinu o Srbiji u Prvom svetskom ratu”, istakao je Demić.
 
Učenici se upoznali sa istorijom
Izložbi u Biblioteci u Bijeljini danas su prisustvovali i učenici Poljoprivredne i medicinske škole.

Profesor ove škole Snežana Stanković rekla je da je izložba odlična prilika da se učenici upoznaju sa prošlim vremenima i načinima na koje je u toku rata iskazana ljubav prema jednoj profesiji i ljudima.

“Naši učenici nemaju mnogo prilike da se bave  istorijskim razvojem, u okviru školskog plana i programa. Ovo je lijepa prilika da se vidi kako je to bilo nekada,  kako je iskazana ljubav prema profesiji i kako su ljudi požrtvovano radili u teškim uslovima i snalazili se”, istakla je Stankovićeva.

Učenica Medicinske škole Rada Popović smatra da humanost žena koje su pomagale oboljelima u Prvom svjetskom ratu zaslužje ogromno poštovanje.

“One su bile veoma humane. Bile su spremne da odu iz svoje zemlje kako bi pomogle drugim ljudima, koje nisu ni poznavale. Mnogo im je bilo teže nego nama danas”, kaže Rada Popović.

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com