Gost emisije „Oko u Oko“ portala Dešavanja u Bijeljini, bila je Željana Arsenović, master razredne nastave i direktor bijeljinske biblioteke „Filip Višnjić“.
Master studije završila je na Pedagoškom fakultetu u Bijeljini, odnosno, paralelno je studirala, polagala ispite i obavljala funkciju direktora bijeljinske biblioteke.
Bio je to, kako kaže Arsenovićka, veoma izazovan period, pored porodičnih i poslovnih obaveza, uskladiti i studiranje – nije lako. Ipak, kada postoji želja i volja, i najteži ciljevi se dostignu.
Prije nego što je imenovana za direktora Biblioteke, Željana je godinama radila kao bibliotekar koji je uvijek čitaoce dočekivao sa osmjehom na licu i lijepim riječima.
„Biti bibliotekar je zaista, slobodno mogu reći, donekle i privilegija. Imala sam tu sreću, a imam je, hvala Bogu i dan danas da zaista radim posao koji volim. Bibliotekarstvo vam uđe jednostavno pod kožu. Važno je da kroz sam rad imate ljude koji vam pomažu da stičete nova znanja kroz posao koji radite. Svakako da imam tu sreću da radim sa kolegama koji su tu mnogo duže nego ja i koji zaista nama mlađima pomažu da osvijestimo šta je to bibliotekarstvo, na koji način možemo pružiti našim sugrađenima i korisnicima informacije i da na što kvalitetniji način uzdižemo kulturni život našeg grada, a i Republike Srpske“, kaže Arsenovićka.
Kroz svoj dugogodišnji rad u Biblioteci, Željana je imala priliku da učestvuje u raznim radionicama, manifestacijama, književnim večerima…Međutim, najljepše uspomene ostavili su joj mališani, odnosno, druženje sa mališanima u dječijim radionicama.
Bijeljinska biblioteka u proteklih nekoliko godina ulaže veliki trud kako bi mališani od najranijeg uzrasta prepoznali ljubav u knjizi i prema pisanoj riječi.
„Najvažnije je da razvijamo čitalačke navike kod naših najmlađih. I dan danas, iako radim kao rukovodilac ustanove, volim da se pridružim kolegama na dječjim radionicama i na bilo kojoj kulturnoj manifestaciji, da aktivno uzmem učešće u tim događajima. Javna ustanova Narodna biblioteka „Filip Višnjić“ takođe organizuje i radionicu za rani razvoj čitanja „Da čitanje počne na vrijeme“. Prvi takav program realizovali smo kada je fizički pristup biblioteci bio ograničen, odnosno, u vrijeme pandemije virusa korona preko društvene platforme Zoom. Naša koleginica koja je idejni tvorac tog programa, uspjela je zaista da na jedan sjajan način taj program da iznese i veliki broj poznatih pisaca kako iz Republike Srpske tako i iz Srbije učestvovao je upravo na tom programu i drago nam je što ćemo ove godine po prvi put uživo u ustanove realizovati taj program. Upis na program i dalje traje. U pitanju je program koji obuhvata roditelje djece do tri godine i one porodice koje su u iščekivanju novog člana porodice. Čitanje u prenatalnom dobu pokazalo se da je izuzetno važno, kao i čitanje od najranijih dana poslije rođenja“, kaže Arsenović.
Bijeljinska Biblioteka, zajedno sa upravom, svakodnevno se trudi da pokaže i dokaže da u Bijeljini zaista postoji kultura, samo je potrebno prepoznati je. U posljednjih nekoliko mjeseci, Biblioteka „Filip Višnjić“ povezala se sa turističkim organizacijama, kako Grada Bijeljine, tako i drugih organizacija. Rezultat takvog poteza je sve veća posjeta biblioteci, najčešće turistička, jer sve ekskurzije koje dolazi u Bijeljinu, u sklopu obilaska grada, uključen je i obilazak biblioteke.
„Važno je da svi naši gosti koji dolaze u naš grad turistički, svrate u biblioteku da ih upoznamo sa načinom rada, sa funkcionisanjem, da vide naše bibliotečke fondove, da vide na koji način pružamo usluge našim sugrađanima i kakva su to kulturna dešavanja koja mi organizujemo. Ono što je svakako važno jeste da pružimo zaista kvalitetne usluge i sadržaje svim našim sugrađanima, da bi kultura sama po sebi bila kvalitetna. Svakako da možemo uvijek bolje, možemo da se potrudimo da sadržaji budu i kvalitetniji i da budu prilagođeni svim starosnim kategorijama“, rekla je Arsenović.
Ona je takođe istakla da je izuzetno važna saradnja svih kulturnih institucija sa područja grada Bijeljina, kako zbog same organizacije i kalendara manifestacija, tako i zbog kvalitetnijeg i organizovanijeg sadržaja kojeg svi zajedno mogu pružiti građanima Bijeljine.
„Smatram da možemo mnogo bolje svakako, i da je, kako do nas pojedinaca i do naših kolega koji su kulturni radnici, da unaprijedimo kulturni život kako našeg grada, tako i naše Republike Srpske“, kaže Arsenović.
Da kultura u Bijeljini postoji i da se napreduje u pogledu kulture, govori i činjenica da je iz godine u godinu sve veći broj podignutih knjiga i članova, što znači da građani više čitaju.
Prošla godina završena je sa preko 9500 upisanih članova i preko 205.000 posjeta biblioteci.
„Važno je istaći da svi ti sugrađani koji su se upisali u biblioteku, oni zaista i koriste te usluge, to nije samo čista brojka. Važno je da dolaze, da koriste sadržaje i da im mi pružamo informacije koje su im potrebne, da učestvujemo zajedno sa njima u izradi njihovih seminarskih, diplomskih, master radova, doktorskih disertacija i svemu onome što pokriva oblast naše biblioteke“, navodi Arsenović.
Bijeljinska Biblioteka dva puta godišnje odobrava veliki popust na članarinu, kada se izrazito povećava broj članova. U mjesecu u aprilu povodom Svjetskog dana knjige i autorskih prava koji se obilježava 23. aprila odobrava se 50% popusta na godišnju cijenu članarine, koji iskoristi veliki broj sugrađana.
Drugi veliki popust je u mjesecu novembru kada se odobrava upis sugrađanima, odnosno, mališanima za 1KM, a svim ostalim sugrađanima bilo koje starosne kategorije za 3KM.
„Drago nam je da smo na taj način približili ljudima knjigu i upis uopšte u biblioteku, iako upis sam po sebi nije zaista skup, ali drago nam je da na taj način obilježimo i ove bitne datume za našu ustanovu. Pored toga što smo obezbijedili i sniženje cijena, u našu biblioteku sva djeca uzrasta do drugog razreda imaju besplatan upis, kao i djeca poginulih boraca i djeca osoba sa invaliditetom, kao i sve osobe sa invaliditetom“, ističe Arsenović.
Bijeljinska biblioteka broji 139.522 bibliotičke jedinice u koju spadaju monografske publikacije na srpskom jeziku, monografske publikacije na stranom jeziku, serijske publikacije kao i neknjižna građa.
Sada već polako postoje tradicija i navika naših sugrađena i privrednika da doniraju biblioteci knjige i tako obogaćuju knjižni fond.
„Svakodnevno imamo prijem knjiga od naših sugrađana. Važno je istaći da su se i naši privrednici, društveno-odgovorne kompanije pridružile tome i da iz godine u godinu bilježimo sve veći broj poklon knjiga koji pristižu u našu ustanovu. Svaka knjiga će naći mjesto u policama i sigurni smo da će na najbolji mogući način biti iskorištena. Drago nam je što i naši sugrađani uviđaju potrebu da obogatimo naš knjižni fond. Kada već govorimo o knjižnom fondu, bitno je istaći da smo u skorije vrijeme na poklon dobili privatnu biblioteka pokojnog akademskog vajara, gospodina Jezdimirovića, koji je poklonio kompletnu svoju privatnu, odnosno, zavještao svoju privatnu biblioteku, kao i biblioteku pokojne supruge Ljilje. Njegove knjige iz njegove porodične biblioteke će se naći, kako na policama pozajmnih odjeljenja, tako i u posebnoj biblioteci koja će nositi njihovo ime. Te knjige će naši sugrađene moći da koriste samo u okviru naše ustanove, a ovaj drugi dio njegovih knjiga naći će se svakako na pozajmnim odjeljenjima gdje će naši sugrađeai te knjige moći da nose van naše ustanove. Takođe, izuzetno je važan i naš zavičajni fond. On je nastao među prvim fondovima nastao u biblioteci i on je izuzetno značajan. Formiran je u cilju da sačuva svu bibliotečku štampanu građu koja je nastajala u Bijeljini, koja piše o Bijeljini, regiji i svi oni pisci koji potiču iz Bijeljine i generalno iz naše Semberije. Taj fond omogućava istraživanje istorije našeg grada, našeg područja, ali pomaže i svim našim sugrađenima da dođu do određenih informacija koje ih zanimaju, kako o gradu Bijeljina tako i o našoj Semberiji“, ističe Arsenović.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
