Šta treba znati o Šmitovim nametnutim izmjenama Izbornog zakona BiH

Šmit je tokom obraćanja javnosti 26. marta kazao da je iskoristio svoje ovlasti i nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH, predstavljajući ih kao “paket za poboljšanje integriteta izbornog procesa“, koji će doprinijeti fer i poštenijem izbornom procesu, a građanima osigurati zaštitu njihove biračke volje.

On je podsjetio da je domaćim vlastima ostavio dovoljno vremena da se dogovore oko izmjena Zakona i da je kod jednog dijela političkih subjekata postojala dobra volja, ali nije bilo konsenzusa.

“Da budem iskren, meni je žao što ja to moram uraditi, jer je moj stav da su domaća rješenja najbolja rješenja. Ja evo sada donosim paket integriteta i na neki način vršim supstitucije lokalne zajednice u svjetlu EU integracija, i činim BiH sposobnom da krene u EU integracije”, kazao je Šmit tokom obraćanja javnosti.

Odluka visokog predstavnika objavljena je nedugo nakon njegovog obraćanja, a stupit će na snagu nakon osam dana ili prvog dana od objavljivanja u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”.

Tokom obraćanja javnosti visoki predstavnik je kazao da izmjene donosi u korist građana, a domaćim vlastima ostavlja rok od tri sedmice da koriguju tekst, a do tada Detektor donosi najvažnije iz njegove odluke.

Nove izborne tehnologije ne znače elektronsko glasanje

U objavljenim izmjenama Zakona dodana je nova odredba kojom se definišu izborne tehnologije kao skup informaciono-komunikacionih programa, uređaja, metoda i postupaka, kao i tehničke opreme koja se koristi u izbornom procesu.

“Opremu za elektronsko prebrojavanje glasačkih listića, opremu za elektronsku identifikaciju birača, opremu za videonadzor i snimanje nadzornih videosnimaka na biračkim mjestima i centrima za brojanje, ali neće uključivati opremu za elektronsko glasanje“, navedeno je u Zakonu.

Šmit je na konferenciji za medije 26. marta objasnio da uvode pilot projekat i da neće koristiti tu tehnologiju na svim biračkim mjestima. On je kazao da BiH još uvijek nije dovoljno napredna za uvođenje elektronskog glasanja, ali da će ovaj vid provjere dovesti do malo bolje izborne situacije.

“Bit će papirni glasački listić za birače, koji će zaokružiti svoj izbor, koji će biti elektronski skenirani i prebrojani, tako da ćemo onemogućiti bilo kakvu mogućnost promjene”, objasnio je.

Do sada smo dolaskom na biračko mjesto članovima biračkog odbora davali lične dokumente kojim bi utvrdili naš identitet, potom nas upisali u knjigu biračkog spiska, nakon čega bismo dobili listiće za glasanje koje bismo ispunjene ubacili u kutiju. Isti članovi biračkih odbora bi nakon završetka izbornog dana ručno brojali glasove. To je, uz praksu trgovine biračkim odborima, omogućavalo niz zloupotreba izbornog rezultata.

Sada će, uz ove izmjene, glasački listići prvo biti prebrojani elektronski, čime će preliminarni rezultati biti dostupni ranije.

“U slučaju da se prebrojavanje vrši upotrebom izborne tehnologije kojom se glasački listići broje automatski, automatsko prebrojavanje rezultata i prenos rezultata glasanja vrši se odmah po zatvaranju biračkog mjesta. Nakon završetka navedenog postupka, birački odbor vrši ručno prebrojavanje“, navedeno je u izmjenama.

Ukoliko se nakon oba prebrojavanja ustanovi neslaganje rezultata, Centralna izborna komisija (CIK) će izvršiti ponovljeno ručno i elektronsko brojanje u glavnom centru za brojanje i utvrditi rezultata glasanja.

Predsjednik biračkog odbora ne može biti u stranci

Prema izmjenama objavljenim na stranici OHR-a, za člana biračkog odbora ili izborne komisije sada ne može biti imenovana osoba koja je trenutno kandidat ili je bila kandidat na posljednjim izborima.

Ovom odlukom predsjednik biračkog odbora i njegov zamjenik ne smiju biti članovi političke stranke niti obavljati dužnost u organima političke stranke, udruženja ili fondacije koje su u organizacionom ili finansijskom smislu povezane s političkom strankom. Njih sada imenuje i razrješuje isključivo CIK.

Šmit je donio i izmjenu kojom se sprečava da na ostalim mjestima u biračkim odborima budu postavljene osobe iz fiktivnih stranaka koje su registrovane samo da bi dobili mjesta i tako trgovali s drugim većim strankama za mjesta u biračkim odborima. Na ovaj način su postojale mogućnosti kreiranja jednostranačkih biračkih odbora koji su mogli mijenjati izborni rezultat.

“Za izborni ciklus lokalnih izbora, mjesta članova i zamjenika članova biračkih odbora za svaku od osnovnih izbornih jedinica bit će popunjena na prijedlog političkih subjekata zastupljenih u direktno izabranim tijelima jedinica lokalne samouprave iz te relevantne osnovne izborne jedinice u prethodnom izbornom ciklusu“, navedeno je u odredbi koja se odnosi na osnivanje takozvanih fantomskih stranaka i striktno zabranjuje zloupotreba prava učešća u radu biračkog odbora fiktivnim zastupanjem.

Ako osoba zaposlena ili angažovana u izbornoj administraciji prekrši ove odredbe kojima se reguliše imenovanje članova biračkih odbora, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 600 do 3.000 КМ.

Ovaj paket izmjena unapređuje rodnu ravnopravnost u izbornom procesu. Sada se osigurava da će među članovi CIK-a BiH, Izborne komisije, kao i biračkih odbora biti ravnopravno zastupljena oba spola u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova. Ravnopravnost je, prema izmjena, postignuta ako je zastupljen spol u jednom od ukupno tri člana biračkih odbora.

Osuđenici za ratne zločine više ne mogu biti kandidati na izborima

Tokom obraćanja javnosti Šmit je kazao da donosi i odluku koju je obećao 11. jula prošle godine u Srebrenici, a kojom se zabranjuje da se osuđeni za ratne zločine i genocid kandiduju na izborima, kako je to bio slučaj u prošlosti.

“Nijedna osoba koja je osuđena od bilo kojeg međunarodnog ili domaćeg suda za zločin genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnih zločina ne može se kandidirati na izborima niti obavljati bilo koju izbornu, imenovanu ili drugu funkciju”, navedeno je u izmjenama Izbornog zakona.

Prijedlog zakona o dopuni Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji propisuje da kandidati na izborima ne mogu biti lica koja su izdržala kaznu zatvora zbog ratnog zločina ili drugih povreda humanitarnog prava od 2017.godine, nikad ranije parlamentarci nisu usvojili.

Tokom ranijih godina na čelu u Velikoj Kladuši izabran je Fikret Abdić, koji je osuđen na 15 godina zatvora zbog ratnog zločina, a načelniku u Vlasenici Miroslavu Kraljeviću sudi se za zločin protiv čovječnosti u ovom gradu.

Šmitov prethodnik, Valentin Inzko, u julu 2021. godine nametnuo je izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. Nakon ove odredbe u javnom i online prostoru značajno je smanjen broj negiranja genocida i drugih ratnih zločina, kao i veličanje osuđenika za ratne zločine.

Tužilaštvo BiH je potom podiglo optužnicu protiv Vojina Pavlovića zbog veličanja Ratka Mladića, osuđenog za ratne zločine, kao i protiv još jedne osobe koja je vrijeđala djecu ubijenu tokom rata u Vitezu.

Kazne i do 30 hiljada maraka za dezinformacije o izborima

Novim odredbama Izbornog zakona političkim subjektima je zabranjeno da putem medija iznose lažne informacije koje bi mogle ugroziti integritet izbornog procesa i dezinformisati birače. Ovom izmjenom spriječit će se širenje dezinformacija građanima o cjelokupnom izbornom procesu.

Za kršenje ove odredbe predviđene su kazne u iznosu od 3.000 do 30.000 maraka.

“U periodu preuranjene izborne kampanje zabranjeno је vođenje izborne kampanje u elektronskim, online i štampanim medijima i putem društvenih mreža, ili bilo koji oblik javnog oglašavanja kampanje“, navedeno je u Zakonu.

Ovim izmjenama se nastoje spriječiti manipulacije birača, između ostalog i kroz strožije mjere protiv prijevremene političke promocije i lažnih vijesti, uz veću transparentnost o finansiranju kampanja i medija.

Ova zabrana se ne odnosi na organiziranje zakonitih zvaničnih skupova organa i događaja političkih subjekata u svrhe koje nisu kampanja. Na ovaj način se, između ostalog, zabranjuje vođenje plaćene online kampanje putem društvenih mreža, koja je postala masovnija tokom pandemije koronavirusa i koja je određenim političarima donijela i mandate jer je bila dostupnija javnosti.

Ovom izmjenom Zakona elektronski mediji mogu odbiti da emitiraju promotivni sadržaj koji uključuje diskriminacije i predrasude prema svim podjelama, kao i oglase kojima se ponižava, zastrašuje ili podstiče na mržnju i diskriminaciju protiv pojedinca ili grupe.

“Kao i svaki drugi sadržaj koji ima za svrhu ili posljedicu da bilo kojem licu onemogući ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje njegovih prava i sloboda na ravnopravnoj osnovi“, navedeno je u izmjenama.

Izabrani moraju podnijeti izjavu o imovini

Kandidati koji su izabrani na svim nivoima vlasti su dužni u roku od trideset dana od dana objave ovjere mandata podnijeti CIK-u BiH potpisanu izjavu o svom ukupnom imovinskom stanju, kao i nakon njegovog prestanka.

“Kandidati izabrani u tijela na svim nivoima vlasti dužni su Centralnoj izbornoj komisiji BiH predati izjavu o imovinskom stanju, u roku od 30 dana od dana prestanka mandata na koji su izabrani“, navodi se.

Ovom odredbom se nastoji napraviti transparentniji uvid u sticanje moguće finansijske koristi od dobijenog mandata.

Transparentnosti nisu izuzeti ni online mediji kojima se novom odredbom nalaže da su, ako se opredijele za izvještavanje о izbornoj kampanji, dužni osigurati javne i transparentne informacije о svom vlasništvu, ali i pridržavati se principa uravnoteženosti, jednakog pristupa, pravičnosti i nepristrasnosti tokom izvještavanja.

Dešavanja u Bijeljini.com