Žižci pasulja i graška mogu značajno umanjiti kvalitet roda i najznačajne su štetočine ovih usjeva u našoj zemlji
Ovi žižci su karakteristični za zrnevlja iz familije mahunarki. Najveći broj vrsta su štetočine sjemena u polju. Za polaganje jaja ovih vrsta neophodno je prisustvo mahune koja sazrijeva u polju. Kod druge grupe žižaka odrasli izlaze iz zrna u skladištima, ali se generacija ne može obnoviti u suvom zrnu, piše Žaklina Mladenović dipl. inž. za zaštitu bilja.
Žižci su značajne štetočine
U našoj zemlji najznačajnije štetočine su pasuljev i graškov žižak. Pasuljev žižak je oligofagna vrsta koja se prvenstveno hrani na pasulju, a i na ostalim mahunarkama. Međunarodnom razmjenom poljoprivrednih proizvoda raširio se svuda u svijetu. Žižak je 2,5-3,5 mm dužine zdepastog tijela sivkaste boje.
Tokom ljetnjih mjeseci pasuljev žižak izleće u polja, polaže jaja na mahune pred berbu i tako dospijeva u skladišta. Drugi način dospjevanja u zrnu pasulja je u skladištima, iz starog zrna pasulja ili iz samog skladišta. Žižak može preživiti i u žetvenim ostacima na otvorenom polju, u lokalitetima gdje se temperatura tokom zimskih mjeseci duže vrijeme ne spušta ispod minus 10-12°C.
Pasuljev žižak se može razvijati u pasulju u zatvorenom prostoru cijele godine, ističe savjetodavac. Jedan dio populacije krajem proljeća i tokom ljeta izlijeće iz skladišta i drugih mjesta prezimljavanja, na otvoren prostor u bašte i polja pasulja. Nekoliko dana nakon izlaska iz zrna, imago kopulira i ženka počinje sa polaganjem jaja. Jaja polaže spolja na mahune u fazi sazrijevanja zatim na zrnu pasulja, pa na džakove sa pasuljem u skladištu. Embrionalno razviće traje jednu do dvije nedelje. Iz jaja se pile larve koje se ubušuju u zrno pasulja.
Kroz jedan otvor može da se ubuši više larvi i da se razvije više imaga. Razviće larvi traje dvije do šest nedjelja i one formiraju prozorčić na sjemenu, istovremeno novi imago polaže jaja na drugom zdravom zrnu pasulja. U skladištima gdje je temperatura oko 20 stepeni ova štetočina razvije 4-5 generacije godišnje, objašnjava Mladenović.
Graškov žižak je monofagna vrsta. Može se razmnožavati i razvijati samo na grašku za ljudsku i stočnu ishranu. Smatra se da ova štetočina u svijetu pričinjava 10-20% šteta, u prosjeku.
U našim klimatskim uslovima prezimljava u stadijumu imaga. Veći dio populacije prezimljava u komorici u zrnu, a manji dio u skrovitom mjestu polju. Ženka polaže jaja pojedinačno. U mahuni larva pravi krivudavi hodnik i ubušuje se u zrno gdje može da se ubuši više larvi, ali se u odraslog insekta razvije samo jedna. Imago se preobrazi u lutku, a ona u odraslog insekta. Jedan broj odraslih može izaći iz zrna.
Kako zaštiti pasulj i grašak
- ne sijati žižljivo sjeme pasulja i graška,
- u roku od dvije nedjelje ukloniti žetvene ostatke,
- sjetva otpornih sorti,
- izbjegavati monokulturu i sjetvu na obližnje parcele,
- preventivna zaštita praznih skladišta gdje će se smjestiti roba,
- suzbijanje imaga prije polaganja jaja, a to je za graškovog žižka period prije cvjetanja i nakon cvjetanja, odnosno prije početka formiranja mahuna za pasuljevog žižka.
Za uspješno suzbijanje u polju do žetve treba izvesti jedno do dva tretiranja kontaktnim i sistemični insekticidima. Ako pasulj i grašak nisu štićeni u polju, neposredno nakon žetve razvojne stadijume pasuljevog i graškovog žižka najefikasnije je suzbiti fumigacijom, kod većih proizvođača. Kod individualnih proizvođača najbolje je da se pasulj odmah nakon žetve stavi u zamrzivač. Pri tom voditi računa da se cjelokupna količina stavljenog pasulja ohladi na minus 20°C, dva do tri dana, zaključuje savjetodavac PSSS Mladenović.
Izvor: poljosfera.rs