Vijenci bijelog luka ovog mjeseca biće okačeni ispod streha salaša i tremova. Jul je vrijeme za vađenje i sušenje, kako bi se glavice održale do sljedeće sezone. Vijenac je praktičan način čuvanja ove dragocjene namirnice, jer bijeli luk u vijencu, zbog strujanja vazduha, neće truliti.

Kada se bijeli luk izvadi iz zemlje, treba ga rasporediti po ravnoj, rešetkastoj podlozi i ostaviti da se prosuši na otvorenom, ali nikako na direktnom suncu, već u hladu. Mara Ranitović iz Gornje Šatornje kod Kragujevca plete vijence bijelog luka od kad zna za sebe. Ne gaje ga u domaćinstvu na veliko, ali uvijek imaju za svoje potrebe. Ako dobro rodi, pretekne po koji vijenac i za prodaju na beogradskim pijacama.

Prvo se upliću tri najveće glavice sa najdužim lišćem

– Kad se glavice prosuše treba ih očistiti od zemlje i spoljnjih ljusaka, ali ne silom, već samo ono što opadne u rukama. Korjenčići se odrežu, ali ne previše blizu glavice. Ako je lišće previše suvo, krto ili žilavo, može da se potopi u vodu, ali samo lišće, nikako glavica. Poslije pola sata počinje pravljenje pletenice. Prvo se uzimaju tri najveće glavice sa najdužim lišćem i pravi se X na početku. Poslije se upliću ostali po sistemu prevrtanja snopa. Ko nije vičan, neka učvrsti pletenicu na početku kanapom ili gumicom. Ako je lišće prekratko, onda mora da se uveže, kako bi vijenac bio čvrst kad se okači – objašnjava Mara Ranitović.

Nakon početne tri glavice, četvrtu valja postaviti preko snopa da se podudara sa prvom glavicom u sredini. Sljedeća se postavlja ispod desne i leve strane. Kod svakog sljedećeg prebacivanja snopa, dodaje se po jedna glavica. Kad se utroše sve glavice, treba isplesti pletenicu od lišća do kraja ili do željene dužine. Mara pravi vijence tako da u svakom bude oko kilogram luka. Zaveže kraj i okači na promajno i sjenovito mjesto.

Vijenac se nikako ne stavlja na sunce, već u hlad. Treba da bude zaštićen od kiše. Tako može da stoji napolju do kasne jeseni, a ako počnu mrazevi, sklanja se u zatvorene hladne prostorije. Vijenci su lijep detalj u svakoj seoskoj kući.

– Okače se da se suše sa grožđem, ljutim papričicama i bosiljkom. Prava je milina vidjeti tu sliku. Praktični su, jer kad vam zatreba, samo otkinete glavicu – prenosi Mara svoje iskustvo.

Sušenje moguće i u snopovima

Naša sagovornica dodaje da bijeli luk može da se očuva i bez pletenja vijenaca, ali da je metoda malo drugačija. Luk treba izvaditi dok je lišće još zeleno. Vezati ga u snopove i okačenog sušiti dvije do četiri nedjelje u hladovini.

– Lišće se ne skida sve dok se samo ne osuši. Bijeli luk od zeleniša i poslije vađenja dobija snagu, pa se napravi još poneki sloj bijelih ljusaka. Potom luk razvezati iz snopova, rasporediti na ravno na promajnom i zaštićenom mjestu, ali nikako na betonu. Kad je lišće potpuno suvo, može da se otkine do pola ili kraće, kako bi bilo urednije. Luk poređati u gajbice, ali ne više od jednog do dva reda – precizna je Mara.

Bolje u gajbice, nego u frižider

Ovo povrće samo šalje signale da je spremno za berbu. Naime, svaki list je predstavnik jednog sloja zaštitnog omotača glavice ispod zemlje.

– Ako ima deset zelenih listova, to znači da glavica ima deset slojeva ljuske. Kad se pola listova sasuši, a druga polovina tek počinje od dna na gore, vrijeme je da se bijeli luk izvadi iz zemlje – kaže za „Dobro jutro“ Mara Ranitović.

Ako se svo lišće osuši prije nego što se izvadi iz zemlje, glavica će ostati bez dovoljno slojeva zaštite, pa će se čenovi razdvajati. Tad ga je teško i očuvati. I još jedno važno pravilo: bijeli luk se ne pere, već sasušenu zemlju treba ručno odstraniti. Opran bijeli luk uvućiće vlagu, pa ga mogu napasti gljivične bolesti. Nečistoće se nalaze samo na spoljnim ljuskama, a svaki sljedeći sloj je potpuno čist.

Dobro prosušen bijeli luk se dalje, u jesen i preko zime čuva u mračnom i dobro provjetrenom mjestu. Najbolje je ga odložiti u papirnu ambalažu, pletene korpe ili gajbice. Što su lišće i korjenčići duži, potrajaće duže. Ova namirnica ne podnosi frižider, jer će u njemu proklijati i napašće je plijesan.

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: dobrojutro.co.rs

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име