Najveće štete su za vlažna vremena, posebno noću. Istraživanja su dokazala da najveće štete tokom noći pričinjavaju između 21 i 1 sat. Štete su lako uočljive jer puževi iz sebe ostavljaju sluzave tragove, odnosno srebrenkaste pruge i ostatke izmeta.
Od povrtnih kultura posebno preferiraju salatu i kupusnjače tj. traže sočne mlade listove, a vrlo često oštećuju i plodove drugih povrtnih kultura. Najčešće se hrane lišćem, u kojem izgrizaju rupe ili ostave samo epidermu. Osim listova i plodova vrlo često izgrizaju i klica te mlade biljke.
Među puževima, pričinjenim štetama posebno se ističu puževi golaći. Puževi golaći imaju izduženo tijelo obavijeno sluzavim plaštem, a u nekih vrsta se na leđnoj strani mogu uočiti ostaci ljušture. Veličina tijela im varira.
Puževi oštećuju biljke u njihovim različitim fazama razvoja. Njihova oštećenja su posebno kritična u fazi nicanja biljaka jer dovode do njihova propadanja.
Na odraslim biljkama puževi stružu i perforiraju lišće i stabljike. U onim područjima gdje se puževi javljaju u povećanoj populaciji, svakako treba provoditi mjere zaštite.
Mjere zaštite protiv ovih štetnika možemo podijeliti u dvije skupine:
1. mehaničke mjere zaštite
2. hemijske mjere zaštite
Mehaničke mjere provode se uglavnom u malim povrtnjacima i na malim površinama. One se sastoje u uporabi različitih tvari koje se razbacaju oko povrtnjaka i koje svojim djelovanjem isušuju tijelo puževa, te on ugiba. Neke tvari i nagrizaju tijelo, odnosno stopalo puža. Tvari koje se ubrajaju u mehaničke mjere zaštite su: živo i gašeno kreč, pepeo, mineralna gnojiva i dr. Posebna mjera zaštite protiv puževa je primjena piva (atraktant kojeg puževi obožavaju).
hemijske mjere zaštite povrtnih kultura od puževa sastoje se u primjeni hemijskih preparata – limacida. Limacidi se koriste kao zatrovani mamci koji se rasipaju po tlu uz biljke. Danas se najviše korist pripravak pod nazivom Pužomor. Postavljene mamce potrebno je često zamjenjivati novim jer stari izgube atraktivnost.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: agroportal.hr