Žalfija je biljka suvog i toplog područja. Međutim, odgajivači smilja kažu da je došlo do pomjeranja mediteranske klime u kontinentalni dio. Zato kod nas, pogotovu u istočnim i južnim krajevima zemlje, sve više uspijevaju mediteranske biljke, pa tako priča o gajenju žalfije u ovim sredinama ipak nije nemoguća.
Žalfija je višegodišnja biljka iz čijeg busena izbija veliki broj stabljika visine od 50 do 80 centimetara. Ne voli suvišnu vlagu, ali može da se gaji i na zemljištu niske plodnosti. Najviše etarskog ulja dobija se od žalfije koja se gaji na terenima sa mnogo svjetla i toplote.
Tip zemljišta
„Žalfija može da se gaji na zemlji niske plodnosti, ali ako ono nije zabareno. Najbolje rezultate i kvalitativno i kvantitativno daje na rastresitim, propusnim i hranljivim zemljištima. Kao višegodišnja kultura ne gaji se u plodoredima. Na istom zemljištu može da ostane deset i više godina. Ovu biljku treba podizati iza onih kultura koje zemljište ostavljaju čisto od korova“, kaže Violeta Petrović Luković, savjetodavac u Poljoprivrednoj savjetodavnoj i stručnoj službi u Kragujevcu.
Priprema zemljišta
Obradu zemljišta treba obaviti krajem ljeta. Dubina oranja treba da je na 40 centimetara. Za osnovno đubrenje u predsjetvenoj pripremi treba koristiti NPK mineralna đubriva i to od 500 do 800 kilograma po hektaru. Hranljivi elementi za ishranu žalfije unose se u toku vegetacije i to periodičnom prihranom, pre svega azotnim đubrivima.
Najbolje rezultate i kvalitativno i kvantitativno žalfija daje na rastresitim, propusnim i hranljivim zemljištima.
Razmnožavanje i setva žalfije
„Žalfija se razmnožava sjemenom i dijeljenjem starijih bokora. U širokoj praksi se razmnožava sjemenom i to proizvodnjom rasada ili direktnom sjetvom na parcelama. U proizvodnji rasada sjeme se seje u redove na rastojanju od 10 do 20 centimetara. Sjetva u leje se obavlja krajem marta i početkom aprila i nikne za dvadesetak dana. Sadnice se na stalno mjesto rasađuju u oktobru ili novembru“, objašnjava naša sagovornica.
„Ukoliko se sjetva obavlja direktno na parceli, može i sijačicom ili ručno. Taj posao se obavlja u aprilu. Za površinu od jednog hektara potrebno je od dva do tri kilograma. Jesenja sadnja je ipak pogodnija od proljećne, jer se biljka bolje prima i ukorenjuje“, navodi Petrović Luković.
Žetva žalfije
Žetva žalfije se obavlja posle cvjetanja, a pravi momenat je kada listovi dobiju srebrnastu boju. U našim uslovima to je kraj jula. Kosi se nadzemni dio na visini od 10 centimetara. Nadzemni dio se suši, a potom se lišće odvaja od stabljike.
Sušenje žalfije
„Lišće se suši u zaštićenom prostoru na promaji ili u sušari na 40 stepeni celzijusa. Osušeni list se čuva na hladnom i mračnom mjestu u papirnatim ili jutanim vrećama. Žetva ne smije da se obavlja ako je usjev mokar od rose ili kiše. Ukoliko se od žalfije proizvodi etarsko ulje, pokošenu masu treba ostaviti da provene, a zatim je destilirati“, napominje Violeta Perović Luković.
Prinos žalfije
Kao višegodišnja biljka žalfija u prvoj godini daje najmanji prinos. On se postepeno povećava sa starošću zasada. Najveći prinosi se dobijaju u trećoj i četvrtoj godini, a poslije toga postepeno opada. Sa površine od jednog hektara može da se dobije od tri do pet hiljada kilograma suve herbe, a suvog lista od dvije do tri hiljade kilograma. Ukoliko masa ide na destilaciju, sa iste površine može da se dobije od 20 do 30 kilograma etarskog ulja.
Sagovornik: Violeta Petrović Luković, PSSS Kragujevac
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: agromedia.rs
