Jedna od biljaka čija je popularnost takođe narasla prethodnih godina jeste matovilac. Matovilac čak ima višestruko veću količinu vitamina C od salate puterice. I ova biljka takođe ima kratku vegetaciju i pokazuje dobru otpornost na niske temperature, a ne zahtijeva naročite uslove uzgoja.
Matovilac može podneti temperaturu do čak – 15 stepeni. Sjeme nikne za nedjelju do dvije dana nakon sjetve, a berba nastupa za 60 do 80 dana. Može se sijati od druge polovine avgusta do sredine oktobra. Kako je matovilac u bašti prisutan uglavnom od jeseni do ranog proljeća, uklapa se u plodosmjenu s ostalim povrćem, te ga možete posijati na mjesto na kome su prethodno izvađeni kasni krompir, pasulj ili soja.
Minimalna temperatura koja je potrebna kako bi sjeme proklijalo je tek nešto iznad 0 stepeni. Minimalna temperatura za pravilan rast biljke je 5 stepeni, a idealna 10. Matovilac nije zahtjevan ni po pitanju zemljišta. Može uspjeti na većini tipova zemljišta, osim poplavljenih, ali mu je za maksimalan prinos, najbolje obezbijediti lagano, pjeskovito – ilovasto i krečno zemljište, rN vrijednosti od 5 do 7. Zemljište je potrebno plitko preašoviti na dubinu od 20 centimetara, jer je koren matovilca plitak.
Važno je makar 2 sedmice prije sjetve matovilca uraditi adekvatnu pripremu zemljišta. Nakon toga, sjetveni sloj se mora dobro izravnati, a zemljište usitniti do fine mrvičaste strukture. Razlog leži u tome što je seme matovilca veoma sitno. Sije se u rupe dubine 1 centimetar s razmakom od 10 do 15 centimetara, a prorjeđuje se na 10 centimetara kada mlade sadnice budu imale 4 lista. Količina sjemena koja će vam biti potrebna zavisi od njegove krupnoće – sitnije sjeme 1-2 g/m2, krupnije do 5 g/m2.
Nakon sjetve potrebno je provjeravati rast korova, a krajem zime je potrebno dodati azota u količini od 30 do 40 kg/ha. Berba matovilca se može ubrzati prekrivanjem gredica agrotekstilom, perforiranom PE folijom, a ovim koracima se i osigurava bolji prinos i njegov kvalitet.
Foto: pixabay.com
Izvor: dobrojutro.co.rs
