Iako se mogu saditi i u proljeće, jesen je mnogo bolji izbor iz tri razloga.
Najbolje vrijeme za sadnju ruža jeste jesen ili proljeće. Bitno je da se sadnja obavi na vrijeme, odnosno da se ne zakasni, jer ukoliko se zakasni sa jesenjom sadnjom biljke nemaju adekvatnu mogućnost da se ukorene, dio tih žila lako strada od truleži, a nadzemni dio strada od niskih temperatura.
Kod aprilske sadnje ruža sadnice su pak mahom već potjerale u trapu, pa im je potrebno snažnije orezivanje i neprekidno zalivanje, obično ne mogu da se ožile i potjeraju pa ih junske žege značajno prorijede. Što znači ruže treba saditi u jesen od kraja septembra pa do sredine novembra, a u proljeće čim proljećni mrazevi prestanu. Međutim između ove dvije sadnje – proljećne i jesenje, treba se odlučiti za jesenju zbog niza prednosti koju ona posjeduje, a to su:
- bolji je prijem sadnica
- duži rok sadnje
- veća mogućnost popunjavanja i dopunjavanja plana
Prilikom sadnje sadnice iz trapa treba donositi pojedinačno ili u manjim grupama iz razloga što se nježne žile do sadnje nepotebno isušuju.
Korijen se na sadnicama ruža obavezno orezuje, pri čemu se odstranjuju sve bolesne žile, a oštećene se skraćuju do zdravog dijela. Prilikom orezivanja debljih žila treba voditi računa o pravcu reza – voćarskim makazama se korijen presijeca kosim rezom sa donje strane žila. Kosi rez će potpuno nalegati na zemlju, što u potpunosti odgovara prirodnim zahtjevima biljke. Žile se mogu skratiti na dužinu 15-20 cm. Po prekraćivanju žila treba orezati i nadzemni dio da bi se uspostavila ravnoteža između korijena i krune i da bi se formirao bokor.
Kod jesenje sadnje ruže se orezuju vrlo malo, odnosno uklanjaju se samo ostaci cvjetova i slabe ili oštećene grane, tek u proljeće se vrši glavno orezivanje. Tada se svi izbojci dobro prekrate. Na jakim izbojcima se ostavljaju 3-4 razvijena pupoljka, dok se slabe grane prekraćuju na dva okca
Za sadnju ruža treba kopati rupe od 40 cm, male rupe su loše, jer žile ne mogu zauzeti prirodan položaj, a sem toga još u prvoj godini prerastu rupu i dopru u tvrđi nepovoljni zemljišni sloj. Korisno je da se na dno rupe napravi mala humka na koju se postavi biljka, a žile se rasporede okolo. Na žile se nabaca nešto zemlje, pažljivo se nagazi, pa se rupa zatrpa do vrha, a zatim se zemlja ponovo nagazi. U ulegnuće koje nastaje gaženjem sipa se voda, a kada zemlja upije vodu, sadnice se zagrću sve dotle dok se oko nje ne stvori humka koja ravnomjerno prekriva sve izbojke za oko 10 cm.
Zagrtanjem se biljke štite od izmrzavanja, naročito kada su mrazevi bez snježnog pokrivača. U proljeće se biljke takođe zagrću, ali ne tako snažno. Ovo zagrtanje usporava kretanje vegetacije – porast, ali je korisno zbog toga što povoljno utiče na ožiljavanje, a istovremeno zaštićuje još nepovoljno ukorijenjavanje biljaka od prekomernog isušivanja. Zagrtanje je veoma važna mjera i ne bi trebalo da se izostavi.
U proljeće se ruža mora odgrnuti, najkasnije do sredine marta, a zemlja iz bokora se čisti rukom, naročito se zemlja mora očistiti sa tek potjeralih izbojaka, da se ne bi polomili. Ruža ima na korijenovom vratu podloge nakalemljeno okce ili grančicu od plemke, a taj dio biljke je osjetljiv na mrazeve, te se mora na neki način preko zime zaštititi. Pa prema tome ruže se prilikom sadnje postavljaju tako da zadebljanje koljenca bude posle sadnje 3-5 cm pokriveno zemljom.
Na tim dijelovima lako se stvaraju nove žilice, što je pozitivno za bolju ishranu biljaka.
Kod ruža penjačica je ta dubina veća 10-15 cm. Kod ruža stablašica tehnika sadnje je ista samo je dubina nešto manja, pa bi korijenov vrat ostao slobodan, to je odabran izbojak podloge i on nije osetljiv na mrazeve. U korijenovom vratu se razlikuju izbojci nepoželjni za biljke, koji se pri plitkoj sadnji vrlo lako uklanjaju. Ti izbojci se ne odrezuju već se uklanjaju sa mjesta izboja. Da bi stablašice čvršće stajale, korisno je da se pored sadnice stavi kolac, a sadnice se uvežu kanapom.
Noć prije sađenja ruže treba staviti u kofu sa vodom da bi se korijen natopio.
Jesenje orezivanje postojećih ruža
Jesenja rezidba se obavlja tokom novembra, odmah nakon prvih mrazeva, i predstavlja samo djelimično uklanjanje grana ruže. To znači da je potrebno odrezati velike, povijene ili oštećene grane, koje bi se možda zbog snijega polomile. Nekada je potrebno samo korektivno odrezati dijelove biljke da bi joj se moglo prići radi jesenjeg riljanja ili okopavanja, kao i da bi se biljka mogla kvalitetno i obilno zagrnuti zemljom ili kompostom. Pored zagrtanja, potrebno je posuti oko svake ruže jednu šaku mineralnog đubriva i blago prekopati. Ako vremenski uslovi dozvole, potrebno je odabrati lijepe i suve dane i poprskati ružu zaštitnim sredstvom na bazi bakar-oksihlorida, koji sprječava pojavu crne pjegavosti listova početkom godine.
Dešavanja u Bijeljini
Foto: pixabay.com
Izvor: stil.kurir.rs