Baršunasta plijesan lista paradajza uzročnik: Passalora fulva (Cooke) U. Braun et Crous syn. Fulvia fulva (Cooke) Cif.; Cladosporium fulvum Cooke.
U našim uslovima P. fulva je isključivo patogen paradajza koji se gaji u plastenicima i staklenicima. U slučaju jače pojave, može prouzrokovati ekonomske štete usljed smanjenog prinosa i sporog sazrijevanja plodova. Najznačajniji domaćin P. fulva je paradajz. Osim paradajza ovaj patogen napada i neke divlje biljke iz roda Lycopersicon.
Baršunasta plijesan lista paradajza – simptomi
Simptomi bolesti najčešće se pojavljaju na listovima, ali mogu nastati, mada rjeđe, i na lisnim peteljkama, cvjetovima, stabljici i plodovima paradajza. Početni simptomi na listovima se ispoljavaju u vidu svijetlozelenih ili žutih pjega sa nejasnim rubovima.
Istovremeno, naspram pjega s lica, parazit počinje da sporuliše na naličju lista, što se uočava u vidu karakteristične maslinastozelene ili sivopurpurne somotaste prevlake. U povoljnim uslovima za razvoj parazita baršunasta prevlaka se širi i zahvaća cijeli list, koji dobija žutomrku boju, uvija se, vene i suši. Najčešće su u početku napadnute donje etaže listova, jer je pri zemljištu relativna vlažnost zraka znatno veća, nakon čega se vremenom zaraza širi prema vrhu biljke.
Pri jakim zarazama oboljeli listovi otpadaju prije vremena. Simptomi se ponekad mogu pojaviti i na stabljici, cvjetovima i plodovima paradajza. Zaraženi cvjetovi obično propadaju prije zametanja plodova. Na zelenim plodovima, najčešće u zoni peteljke, uočavaju se smeđe kožaste pjege, dok su na zrelim plodovima one žute i ulegnute. Pri zarazi plodova micelija patogena prodire duboko u plod, zbog čega u njemu mogu biti zaražene i sjemenke. Simptomi bolesti se u našim uslovima rijetko pojavljuju u polju, i to samo u uslovima velike vlažnosti.
Biologija
Ova gljiva se u nepovoljnim uslovima spoljne sredine održava u zemljištu kao saprofit ili na biljnim ostacima u obliku sklerocija i konidija. Takođe, patogen se može prenijeti i zaraženim sjemenom paradajza. Konidije mogu održati klijavost godinu dana. Sa nastupanjem povoljnih uslova sklerocije klijaju i na njima se formiraju nove konidiofore s konidijama, koje nakon dospijevanja na osjetljive biljne organe klijaju u infekcionu hifu. Ona prodire u unutrašnjost biljnih organa i ostvaruje zarazu. Konidije se raznose zračnim strujama, odjećom, alatom i vjerovatno, insektima.
Za razvoj ove gljive od presudnog značaja su temperatura i posebno relativna vlažnost zraka. Infekcije nastaju pri temperaturama od 10 do 27 °C, sa optimumom od 22°C, uz relativnu vlažnost zraka 90-95%. Pri takvim uslovima dovoljno je da listovi budu vlažni četiri sata pa da nastane infekcija. Inkubacija traje 10-12 dana. Ako se relativna vlažnost vazduha spusti ispod 60%, infekcija se ne može ostvariti.
Suzbijanje
U praksi se najbolji rezultati za kontrolu P. fulva postižu primjenom plodoreda, uništavanjem biljnih ostataka, sjetvom zdravog ili dezinfikovanog sjemena, gajenjem rezistentnih sorti i hibrida, izbjegavanjem čestih i preobilnih navodnjavanja, kao i redovnim provjetravanjem objekata i izbjegavanjem preguste sadnje paradajza.
Đubrenje treba da bude uravnoteženo i usklađeno sa uzgajanom sortom ili hibridom paradajza. Tretmane fungicidima treba sprovesti nakon pojave prvih simptoma i ponavljati u određenim vremenskim intervalima.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: agrosavjet.com agrosavjet.com
