Sekcija za promociju čitanja i istraživanja u svim životnim dobima „Kreativna konzumacija kulture“ JU Narodne biblioteke „Filip Višnjić“, bavi se programima i aktivnostima kojima se ispituje potreba savremenih korisnika, a u želji da se očuva nivo visokokvalitetne potražnje bibliotečke građe.

Pilot-radionica za rani razvoj čitanja „Da čitanje počne na vrijeme“ bila je u septembru 2018. godine, a u aprilu naredne godine nastupila je kao promo-radionica u okviru manifestacije „Dan djeteta“, koju je organizovala škola za psihofizičku pripremu trudnica „Mama M“, rekli su iz JU Narodna Biblioteka „Filip Višnjić“ Bijeljina.

Direktor Biblioteke, Željana Arsenović, istakla da su oba probna susreta sa mladim roditeljima, i onima koji tek treba to da postanu, doživjela izuzetan prijem, ali važnije od svega začudnost da se tako rano, još prenatalno može početi sa čitanjem.

„To je program od 16 vezanih kreativno-čitajućih sastanaka koji je u decembru 2020. godine konačno počeo sa radom preko platforme Zum, s obzirom na tadašnje okolnosti pandemije. Program je čitoporodicama otvorio potpuno nove uvide u važnost roditelja za razvoj čitajućeg bića, a među njima je bilo i rušenje tabua o početku čitanja kao funkcionalnom čitanju. Ovo je takođe omogućilo da uključimo mentore iz različitih zemalja, koji su solidarno i svjesni važnosti teme izuzetno prilježno pristupili programu, te se on geografski protezao ne samo u zemljama regiona, već i do Španije i Norveške. To je doprinijelo kulutrološkim razmjenama na temu pristupa ranom razvoju i otvorilo temu bilingvalnih porodica, s obzirom na aplinkante iz dijaspore kojima je ona više nego važna“, kaže Arsenović.

,,Kreativna konzumacija kulture“ vodi se svojim sloganom: ,,Podijeli svoje čitalačko iskustvo“, varijabilno u ovom programu i sloganima „Stvorite svoja (porodična) čitalačka iskustva“ i „JU Narodna biblioteka „Filip Višnjić: biblioteka koja brine o porodici“.

„Program mentorske podrške roditeljima u ranom razvoju djece od prenatalne dobi do 36 mjeseci prati audio-vizuelna, ali i taktilno-olfaktivna aktivnost, stimulišući receptore i prije nego što roditelji upoznaju svoju bebu – ona upoznaje njih kroz vještine koje savladavaju uz biblioteku, a sve to uz bogati fond koji im se na ovaj način otkriva. Čitanje naglas je samo početna stanica u akrobacijama kroz koje budući ili mladi roditelji prolaze zajednički na ovim sastancima“, ističe direktor Biblioteke, te dodaje da kultura porodične posjete biblioteci može biti od izuzetnog značaja za cjeloživotno napredovanje, ali i emotivno-kognitivni rast zdrave porodice.

Vodič roditeljima na putu do potomstva zdravih vrijednosti i upotrebe bibliotečkih resursa jeste bibliotekar, a posebnu boju druženjima dali su gosti programa iz različitih branši. 

Mentori u prvom ciklusu programa bili su: TA psihoterapeutkinja Slađana Cvjetković, spisateljica za djecu i mlade Jasminka Petrović, bibliotekarka za djecu i mlade i autorka nekoliko programa mentorske podrške roditeljstvu Dragana Božić, ilustrator Dobrosav Bob Živković, pisac Uroš Petrović, porodica pisaca/ilustratora za djecu: Ana Đokić, Zoran Pongrašić, Alma Pongrašić, Ema Pongrašić i Irena Pongrašić Zelena, autorka bloga Lonac slikovnica i književna agentkinja Ana Torma, bibliotekarka za djecu i mlade Jelena Andrić, autorka Malih čitača Marija Bratonja, autorka programa Oblutak: pametno čitanje Dunja Šašić, arheološkinja Muzeja Semberija Snježana Antić, telesni perkusionisti Alice in Wanderband, Ana Vrbaški i Marko Dinjaški, bibliotekarka i autorka festivala slikovnica Čigra Daniela Skoković, reditelj David Alić, koji broji niz komada za djecu, glumac Gradskog pozorišta Semberija Nenad Blagojević, poznat po mnogobrojnim ulogama za najmlađe i dr emerita Ljiljana Pešikan Ljuštanović, stručnjakinja za dječju i narodnu književnost.

Rekli su o programu:

U vrijeme savremenih tehnologija kada je  na internetu akcenat na senzacionalističkim naslovima i kratkim tekstovima koji se brzo mijenjaju tzv.staromodno čitanje iz ’’papira’’ postaje sva manje popularno i poželjno među mladim generacijama. Prosvjetni radnici svjedoče o problemima sa koncentracijom i pažnjom kod mladih koji se očitavaju u problemima praćenja dužih tekstova, učenju i čitanju lektira. Roditelji se žale da sve teže mogu da motivišu djecu da čitaju izvan onog neophodnog što škola traži. A čitanje je sposobnost koja vremenom prelazi u naviku koja se njeguje od ranih godina. Počinje u porodici, u porodici se održava i njeguje. Roditelji su modeli, a u ranom predškolskom uzrastu (do tri godine) to je vrijeme za djecu i roditelje, samo njihovo. (…) Shodno navedenom, zaista je divna ideja projekta Čitoporodica odnosno ’’da čitanje počne na vrijeme’’ u kojem se čitanje tretira kao značajna zajednička porodična aktivnosti koja povezuje njene članove, koja obogaćuje zajedničko vrijeme čineći njihovo vrijeme interesantnim, zabavnim ali i olakšava roditeljima prenos porodičnih i društvenih vrijednosti. Takođe doprinosi ranom rastu i razvoju djece u cilju razvoja njihovih potencijala u biološki datom okviru. I zato smatram značajnim i neophodnim da ova ideja zaživi u još većim okvirima jer ono što čini za porodičnu dinamiku i atmosferu i rani rast i razvoj je nemjerljivo. Pogotovo što u našoj populaciji nije razvijena svijest o značaju ove porodične aktivnosti, međutim primijeti se da postoje pozitivni pomaci i da se sve više priča o tome. Međutim trenutno nedovoljno, ove aktivnosti svakako doprinose promociji čitanja pogotovo što dolaze iz biblioteke mjesta rezervisanog za knjigu. Predstavljaju dugoračna ulaganja sa stanovišta podsticanja razvoja djece, prevencije problema u razvoju, ali i stvaranju, razvoju čitalačke populacije značajne za rad biblioteke. Benefiti su višestruki i za roditelje i za djecu i za biblioteku i smatram da je neophodno što je više promovisati kroz isticanje dobrobiti za porodicu, roditelje i djecu.Zadovoljstvo mi je bilo biti dio ovog druženja i sa roditeljima podijeliti saznanja o dobrobiti čitanja u ranom uzrastu djece i zašto je važno ’’da čitanje počne na vrijeme’’.

                                                                                                                     (Slađana Cvjetković, dipl.psiholog i psihoterapeut)

…Po ko zna koji put mi je potvrđeno da su dečja odeljenja biblioteka najsvetlije tačke na planeti. Bibliotekari sistematski i mudro povezuju – decu, odrasle i knjige. To rade sa velikim iskustvom i znanjem. Njihova misija je da kod dece i mladih razvijaju ljubav prema čitanju, zato svom poslu pristupaju sa entuzijazmom i ljubavlju. Projekat „Da čitanje počne na vrijeme“ pedantno je osmišljen, a ima dalekosežan cilj. Roditeljima se kroz kreativan sadržaj nude različite ideje za razvijanje čitalačkih navika kod svojih mališana. 

                                                                                                                                (Jasminka Petrović,pisac za decu i mlade)

Prijave do kraja septembra

Drugi ciklus programa počinje u oktobru u prostorijama JU Narodna biblioteka „Filip Višnjić“ i biće paralelno u dva formata: uživo i onlajn. Trajaće devet mjeseci, a jednom mjesečno porodice koje se prijave na program, a odgovaraju ciljnoj grupi, biće u prilici da dobiju odgovore na pitanja o ranom razvoju čitanja, kao i da upoznaju nove mentore iz različitih branši čiji je zadatak da na putu roditeljstva u savremenom društvu ostvare mapu kulturnih potreba svoje porodice. 

Dodatne informacije kao i prijavu za program do kraja septembra (koja sadrži ime, prezime, motivaciju za pohađanje programa), zainteresovani roditelji poslati na imejl: 3kcitaliste@gmail.com .

Kao i svi programi i dešavanja u Biblioteci i ovaj program je besplatan, jer je JU Narodna biblioteka „Filip Višnjić“ biblioteka koja brine o porodici!

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име