Avgust je za mnoge mjesec godišnjih odmora. Za Mirzetu Tomljanović iz Bijeljine, ovo je mjesec dežure na SOS liniji 1264 za prijavu nasilja u porodici u Republici Srpskoj.
Telefon je, kaže, uvijek na prvom mjestu, maksimalno pojačan da u svakom momentu u toku 24 sata mogu odgovoriti na poziv. A pozive, kaže, ne propuštaju.
„Vi kad dežurate znate da nečiji život možda ovisi o vama i postoji taj opravdani pozitivan grč da taj posao obavite najbolje što znate i umijete.“ Kako za Radio Slobodna Evropa (RSE) pojašnjava broj prijava se povećao ove godine u odnosu na prethodnu.
Pozive su imali i u petak kada je u Gradačcu Nermin Sulejmanović u videu uživo na Instagramu ubio bivšu partnericu Nizamu Hećimović.
„Ponekad nažalost ljudi ne prepoznaju sve oblike nasilja. Kod nas još vlada pravilo da jedan šamar nije nasilje. Međutim sa prvim šamarom počinje. Onda se samo nastavlja u mnogo surovijem obliku. Ovaj posljednji slučaj u Gradačcu je pokazao svu surovost nasilja u porodici“, navodi Mirzeta.
Broj za prijavu nasilja na kojem ona radi u Republici Srpskoj postoji od 2005. godine kada ga je uspostavio Gender centar tog entiteta. Isti sistem za prijavu nasilja u porodici postoji i u Federaciji BiH na broj 1265 i vodi ga Gender centar FBiH.
Šta kada žena nazove SOS broj?
Podaci OSCE-a kažu da je skoro polovina žena u BiH iskusilo neki oblik nasilja od svoje petnaeste godine. Podaci Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine pokazuju da je tokom prošle godine nasilje u porodici prijavilo 2.290 osoba.
Mirzeta koja radi u Fondaciji Lara kao tehnička koordinatorica sigurne kuće, kaže da je mnogo razloga za to. Počevši od toga da sa ovim kategorijama niko nije pričao od rata.
„Ljudi su prepušteni sami sebi, ekonomska situacija je takva kakva jeste, nesigurnost samog življenja na ovim prostorima vjerovatno je jedan od uzroka povećanog nasilja.“
Na SOS broj za prijavu nasilja, kaže, uvijek je neko dostupan. Pored nje, u smjeni rade psiholog i sociolog.
Šta se dešava kada dobiju poziv? Mirzeta pojašnjava da sve zavisi od trenutne potrebe žrtve.
„Ukoliko se radi o žrtvi koja trenutno trpi nasilje onda se od nje uzimaju samo najosnovniji podaci. Ime, prezime i adresa. Poziva se policija odmah i obavještava da se na toj i toj adresi dešava nasilje“, pojašnjava Mirzeta.
Dodaje da je poziv policiji anoniman i da oni ne odaju ime žene.
„Jer se one plaše da daju svoje ime i prezime. Vidjeli ste šta je ova žena rekla u svojoj izjavi ‘plašila sam se za sebe i dijete’, zato ga je prijavila i nažalost ona nije naišla na razumijevanje.“
Tokom daljeg procesa obavještavaju policiju koja na teren izlazi u najkraćem roku i uzima podatke o tome šta se dogodilo. Na osnovu izgleda žrtve, stana i ostalog oni mogu shvatiti da se nešto dešavalo, pojašnjava. Žrtva i nasilnik se odvojeno saslušavaju i onda se poduzimaju određene mjere.
Osim prijave trenutnog nasilja, žene zovu i zbog savjeta.
„Recimo želi da podnese tužbu za razvod braka. Mi te tužbe radimo besplatno za žrtve nasilja u porodici. I sva pravna i psihološka pomoć je besplatna. Neki traže i psihološku pomoć.“
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com / slobodnaevropa.org
