Boško Radić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Sela Semberije, rekao je da je stanje za proizvođače pšenice od same pripreme, sjetve, pa do žetve, prilično teško.
„Što se tiče samo proizvodnje pšenice ove godine, od samog početka, od jesenje sjetve, sve je bilo prilično teško. Imali smo azotna đubriva od nekih 200 KM i kombinovana đubriva od nekih 200 KM, pa sjemenski materijal… godina je bila nikad skuplja i teža ako gledam period otkako se ja bavim proizvodnjom. Ovo nije kukanje i nije vrijeme odustajanja, ali, ako se ovako nastavi i ako se ovo ponovi, sigurno je da će biti prepolovljeno i ovo malo proizvođača koji su ostali ovim da se bave“, rekao je Radić za portal Dešavanja u Bijeljini.
Kako je podsjetio, Udruženje je prije godinu dana, od ministra Pašalića, zatražilo povećanje podsticaja za pšenicu na 500 KM
„Ispoštovani su zahtjevi i podsticaji su podignuti na 500KM, a iz Gradske uprave Grada Bijeljina, obećano je 5 pfeninga. Međutim, Gradonačelnik je nagovijestio da bi to moglo biti 10 pfeninga. Imamo problem kada je u pitanju limit isplate od 3.000 KM i od načelnika za poljoprivredu smo tražili da napravimo sastanak gdje će učestvovati Gradonačelnik kako bismo pričali o limitu koji mogu da dobiju proizvođači“, istakao je Radić.
Zbog velike količine padavina, proizvođači nisu mogli da koriste agrotehniku onoliko koliko je trebalo.
„Ove godine agrotehnika je zatajila zbog vremenskih uslova. Imali smo veliku količinu padavina, tako da je pšenica ušla u žetvu veoma lošeg kvaliteta iako to laički, dok ne uđete u samu parcelu, mislite da nešto ima, međutim, samo je puno slame. Što se tiče prinosa, kretali su se od 200 kg do 5,5 tona… Ove godine, bez obzira šta je dato, da li je korištena agrotehnika, nije moglo da utiče na vremenske uslove. Kada uzmete neki prosjek u žetvi, taj prosjek je na jačim zemljama 300-350 kg, a na parcelama gdje je glinasto zemljište, nije bilo više od 200kg… Pored toga, žetva nikad niije bila duža“, objasnio je Radić za Dešavanja u Bijeljini i nastavio:
„U momentu prvih otkosa, kada je bila najlošija pšenica, plaćana je nekih 26 do 27 pfeninga po kilogramu. Međutim, na kraju žetve je izašla na cijenu od 30 pfeninga. Mi kao Udruženje smo apelovali na ministra da napravi sastanak, jer smo se bojali problema da se ove godine desi da pšenica uopšte nema kupca. Gradonačelnik je obavio razgovor sa poznatim otkupljivačem iz Bijeljine, tako da ove godine uopšte nije bilo bitno koji je kvalitet bio, voženo je i sa velikom vlagom. Poslije toga je formirana cijena od 30 pfeninga bez obzira na kvalitet“, ispričao je Radić.
Prema njegovim riječima, do sada je formirana cijena pšenice na osnovu cijene pšenice u okruženju i na to se dodaju troškovi transporta.
„Ako uzmete u obzir cijenu pšenice u Srbiji, nevezano za robne rezerve, dođete na cijenu od 35 pfeninga i dodate troškove transporta koji ne mogu biti ispod dva do tri pfeninga. Međutim, bez obzira na naše apele, cijena pšenice je, trenutno, 30 pfeninga. Ljudi koji su u situaciji da to mogu da čuvaju, čuvaju i svjesni su da pšenice nema nigdje u okruženju i da niko bolje nije ni prošao, možda su čak ljudi i gore prošli od nas. Jedan dio proizvođača je ostavio pšenicu na čuvanje u mlinovima, pa čekamo bolju situaciju za prodaju. Međutim, kakva god bude cijena, mogu reći da teško da bismo i sa 40 pfeninga mogli pokriti troškove. Možda bismo mogli pokriti troškove na 40 pfeninga i da Gradska uprava, koja je rekla tih dodatnih 5 pfeninga, ispoštuje i skine limit od 3.000 KM da se isplati u maksimalnom iznosu. Znam da je Grad u problemu, da je u problemu i ministarstvo, ali to bi nam bio jedini spao“, naveo je Radić.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
