Funkcioneri u BiH imaju više načina da sakriju svoju imovinu nego što država ima načina da to provjeri. Prebacivanje nekretnina na rodbinu i prijatelje, of šor kompanije, slanje novca u inostranstvo, kao i otvaranje firmi u regionu, samo su neki od načina da se prikrije bogatstvo i izbjegne potreba za dokazivanjem njegovog porijekla.
Novinari koji su istraživali ove teme mnogu puta su dokazali da su funkcioneri u svojim imovinskim kartonima „zaboravili“ na stanove, automobile, kuće na moru, kao i na neke bankovne račune.
Centralna izbora komisija, kojoj se imovinski kartoni dostavljaju, nije odgovorna za tačnost podataka, a ni tužilaštva ne mogu puno jer netačno i nepotpuno davanje podataka u imovinskim kartonima nije tretirano ni Krivičnim ni Izbornim zakonom kao krivično djelo.
Pokušaji da se usvoji Zakon o porijeklu imovine godinama propadaju, kao i prijedlozi da se ova oblast reguliše u nekom o postojećih zakona. Jedni koji je napravio pomak jeste Kanton Sarajevo, koji od ove godine ima Zakon o porijeklu imovine.
Može ko šta hoće
– Nažalost, jedva smo došli do toga da se objavljuju imovinski kartoni, a sada služe samo, eto onako, da se komentariše. Niko ne može znati da li je to stvarno stanje, pogotovo kada se uzme u obzir da postoje ogromne mogućnosti da se imovina sakrije u inostranstvu, a da institucije ovdje nemaju nikakvog uvida – smatra izvršni direktor Transparensi internešenela BiH, Ivana Korajlić.
Podsjeća da TI godinama ukazuje na činjenicu da imovinski kartoni nemaju smisla ukoliko se informacije ne provjeravaju i ukoliko nema posljedica za lažno prijavljivanje.
– S druge strane, sistem je takav da imovinske kartone podnose samo izabrani zvaničnici dok imenovani, i ostali na koje se primenjuje Zakon o sukobu interesa, šalju finansijske izvještaje, koji se nigdje ne objavljuju – objasnila je Korajlićeva, dodavši je TI predlagao da se kroz prijedlog novog Zakona o sukobu interesa na nivou BiH odredbe o imovinskim kartonima pripoje Zakonu o sukobu interesa.
Objašnjava da su predlagali i da uvede kontrola i obaveza za detektovanje svih nepravilnosti, da se prijavljuje tužilaštvima. Ništa od toga nije usvojeno.
Popović: Ima načina
Sagalasan da nam trebaju promjene zakona je i profesor na Pravnom fakultetu u Banjaluci Vitomir Popović, koji smatra da bi se i u postojećim zakonima moglo naći rješenje, samo kada bi za to postojala politička volja.
– Primjera radi, ako sam prijavio jedan stan ili dva, a imam pet, to je krivično djelo davanja lažnog iskaza u svrhu ostvarivanja koristi. To je zakonom regulisano – objašnjava Popović.
On smatra da bi CIK mogla da provjeri te podatke preko poreskih ili geodetskih uprava.
– Međutim, teško će biti političke volje da se ovo reguliše, jer zakon o porijeklu imovine moraju usvojiti oni koji su na vlasti, ili oni koji poslije budu na vlasti, ali teško da će iko da usvoji zakon koji će biti protiv njih – zaključio je Popović.
Marković: Ugledati se na Srbiju
Pravnica Ivanka Marković smatra da je ovo pitanje najlakše riješiti na način na koji je to riješila i Srbija – Zakonom o sprečavanju korupcije, koji je ove godine stupio na snagu.
– Ovim zakonom se proširuje nadležnost Agenciije za borbu protiv korupcije i daje joj se ovlaštenje da provjerava tačnost i potpunost podatka koje javni funkcioneri navode u izvještaju o imovini i prihodima – objasnila je Markovićeva.
Dodaje da je posebno značajno navesti da je ovim zakonom propisano i krivično djelo neprijavljivanje imovine ili davanje lažnih podataka o imovini sa predviđenom kaznom zatvora od 6 mjeseci do 5 godina za javnog funkcionera koji ne prijavi imovinu ili daje lažne podatke u namjeri da prikrije podatke o imovini.
– Slično rješenje predviđa i Zakon o sprečavanju korupcije Crne Gore, koji je donesen još 2014. godine. S obzirom da se s u Republici Srpskoj trenutno radi na izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika, mišljenja sam da bi se krivično djelo “neprijavljivanje imovine” ili “davanje lažnih podataka o imovini” moglo predvidjeti i u našem zakonu – objasnila je Markovićeva.
“Ako idemo u EU, moramo to riješiti”
Politički analitičar Vehid Šehić smatra da će i ovaj problem morati jednom da se riješi, a da će na to imati uticaja i put Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju.
– Svi oni koji su obavezni da daju imovinske kartone, moraju da odgovaraju. U demokratskim državama, gdje imate vladavinu prava, to je obaveza. Međutim, mi smo još uvijek država u kojoj se ne poštuju doneseni zakoni, jer jednostavno ne postoji politička odgovornost – objašnjava Šehić.
Smatra da će doći vrijeme da se promijene i pojedini zakoni, jer će i EU tražiti da ispunimo mnogo toga, sve u cilju transparentnosti.
– Kada će to doći – niko ne zna, ali moraće doći. Pogotovo kada budemo otvarali poglavlja 23, 24 i 25, a to će sigurno biti prva poglavlja koja ćemo mi morata otvariti kada dobijem status kandidta za EU – objašnjava Šehić, dodajući da bi to bio dobar korak ka vraćanju povjerenja u politiku kao zanimanje, a i u institucije ove države.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: srpskainfo.com
