Semberske ratare je uoči jesenje sjetve obradovala najava Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske o povećanju podsticaja za proizvodnju pšenice naredne godine sa 200 na 300 KM po hektaru, rekao je predsjednik Udruženja ratara u Bijeljini Ljubo Maletić.
On je naveo da su mjere i podrška Vlade poljoprivrednicima, kao i svake lokalne zajednice u Republici Srpskoj, dobrodošle za održanje agrara i očuvanje stanovništva na selu.
Maletić kaže da se pribojava da će najavljeno povećanje podsticaja "pojesti" mlinari.
"Treba nam jedinstven i jak nastup proizvođača prema mlinarima mjesecima prije otkupa pšenice, da se ne ponavlja da oni `pojedu` svako povećanje koje Vlada Republike Srpske obezbijedi poljoprivrednicima, jer koliko se podsticaj poveća, toliko mlinari smanje otkupnu cijenu", ističe Maletić.
Na uvijek ponavljano obrazloženje mlinara da pšenicu mogu da uvezu iz susjednih zemalja po jeftinijoj cijeni od domaće, Maletić u ime poljoprivrednih proizvođača poručuje da se ni njihov hljeb ne prodaje na evropskom, nego na domaćem tržištu.
Iz resornog ministarstva je uoči jesenje sjetve najavljeno da će proizvođačima pšenice i dalje biti na raspolaganju regresirani dizel, sredstva za kapitalne investicije, kao i sredstva za osiguranje proizvodnje.
"Ministarstvo na ovaj način želi da poruči proizvođačima da mogu računati na značajnu podršku i u idućoj godini, a ova informacija je poljoprivrednicima bitna i blagovremena kako bi isplanirali obim predstojećih jesenjih sjetvenih radova", poručili su iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.
U jesenjoj sjetvi u Semberiji će strnim žitima i uljanom repicom biti zasijano 16.800 hektara i to je povećanje za sedam odsto u odnosu na prethodnu godinu, navodi se u izvještaju gradskog Odjeljenja za poljoprivredu.
Planirano je da pšenicom bude zasijano 13.130 hektara, ječmom 2.800, uljanom repicom 480, trikalom 225 hektara, dok će na 100 hektara biti zasijano krmno bilje, na 35 hektara povrće i na 30 hektara zob.
Na osnovu planiranih površina za jesenju sjetvu ukupne potrebe ovog područja za sjemenskim materijalom procijenjene su na 4.000 tona, od čega za sjetvu pšenice, kao glavne jesenje kulture, treba obezbijediti 3.000 tona.
Poljoprivredno dobro "Semberija" u Bijeljini proizvelo je 320 tona sjemenske pšenice, što zadovoljava oko 10 procenata potreba na ovom području, dok će se preostale količine sjemena obezbijediti uglavnom uvozom iz susjednih država.
Na slobodnom tržištu očekuje se širok izbor sortnih sjemena sa cijenama koje su približno na prošlogodišnjem nivou.
Potrebe semberskih poljoprivrednika za đubrivom u jesenjoj sjetvi procijenjene su na 8.500 tona i njegova cijena je približno na prošlogodišnjem nivou.
Za obavljanje jesenje sjetve biće utrošeno oko 2.600 tona dizel goriva, a registrovana poljoprivredna gazdinstva u Republici Srpskoj su i ove godine imala kao podsticajnu mjeru regresirano dizel gorivo po cijeni umanjenoj za 0,60 KM za litar i ovo pravo koristi 2.255 korisnika u Semberiji.
U izvještaju gradskog Odjeljenja za poljoprivredu navodi se da poljoprivredici na podruju Bijeljine imaju solidnu mehanizaciju, oko 6.000 traktora i 700 berača kukuruza.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: srna.rs