U izvještaju Kristijana Šmita, kojeg Srpska ne priznaje kao visokog predstavnika u BiH, a koji je on dostavio generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija, kritikovana je retorika Huseina-ef. Kavazovića, reisul-uleme Islamske zajednice (IZ) u BiH, ali i mitropolita Hrizostoma, bez kritika nije prošla ni vlast u Srpskoj.
U izvještaju se kritikuje „agresivna retorika nekih vjerskih vođa“ u BiH.
„Podjela i ponekad agresivna retorika nekih vjerskih vođa je povećala tenzije“, navodi se u izvještaju.
Primjer takve retorike je, smatra Šmit, izjava reis-ul-uleme Kavazovića od 4. marta
„Moramo pokazati da smo na sve načine spremni da branimo institucije BiH, a ako one padnu, a imali smo to ’92. godine, moramo biti spremni braniti ovu zemlju i oružjem“, rekao je tada Kavazović.
Osim toga, dodaje Šmit, mitropolit Hrizostom je 1. marta 2023. Bošnjake nazvao „muslimanima“.
Šmit dodaje i da vlasti u Srpskoj nastavljaju da „podrivaju institucije“ BiH i da retorika predsjednika Srpske Milorada Dodika „truje političku klimu u entitetu i cijeloj državi“.
„U izvještajnom periodu dominiralo je postizborno formiranje vlasti i retorika i djelovanje vladajuće koalicije u Republici Srpskoj. Uspostavljanje većine izvršnih, zakonodavnih i pravosudnih organa države, Federacije, Republike Srpske i kantona nakon Opštih izbora 2. oktobra 2022. godine završeno je neviđenom brzinom“, navodi se u izvještaju.
Međutim, kako je dodao Šmit, predsjednik i dva potpredsjednika Federacije još se nisu dogovorili oko formiranja nove vlade.
„Potaknuo sam sve političke stranke da postignu kompromis. Naglasio sam da je dugogodišnji politički zastoj u Federaciji štetan za Bosnu i Hercegovinu (BiH) i njen put ka EU integracijama. Nastavak sadašnje prelazne vlade ne bi imao demokratski legitimitet“, naveo je Šmit.
Dodao je da je secesionistička retorika i djelovanje vlasti Srpske, „odnosno Dodika, pojačana u izvještajnom periodu“.
„To truje političku klimu u entitetu i cijeloj državi. Vlasti RS kategorički odbacuju autoritet Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, OHR-a i provode konfrontacioni stav prema zapadnim partnerima. Dana 24. aprila, vladajuće stranke RS potpisale su zajedničku izjavu sa konkretnim koracima ka otcjepljenju. Ovo je opasan razvoj događaja. Preusmjeravanje, suspenzija ili uslovljavanje finansiranja su alati koje međunarodni partneri imaju pri ruci da odgovore na ovaj razvoj događaja i koji moraju ostati na stolu“, naveo je Šmit.
Vlasti Srpske su, dodaje Šmit, nastavile da podrivaju državne institucije BiH ometajući njihov rad i donošenje odluka i „tražeći ustavne i zakonske nadležnosti za RS, koje pripadaju državi“.
„Dana 27. februara 2022. godine suspendovao sam novi zakon o nepokretnoj imovini koji je usvojila Narodna skupština RS, a koji je bio zasnovan na pogrešnom tumačenju ustavne strukture i kršenju ranijih sudskih odluka. Uočavam jasnu tendenciju autoritarnosti u Republici Srpskoj, koju karakterišu zakonodavne inicijative koje dodatno sužavaju prostor za civilno društvo i medije. Bosna i Hercegovina rizikuje da postane zemlja podijeljena između autoritarnosti u jednom entitetu i demokratije u drugom“, naveo je Šmit.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: nezavisne.com