Za pravoslavne vjernike danas je počeo višenedjeljni veliki Vaskršnji ili Časni post, koji se završava praznikom Vaskrsenja Isusa Hrista – Vaskrsom, koji se ove godine proslavlja 5. maja.
Datum početka Časnog posta zavisi od datuma praznovanja najvećeg hrišćanskog praznika Vaskrsa, kojeg pravoslavni vjernici slave uvijek u nedjelju punog mjeseca poslije proljećne ravnodnevnice.
Pravila tokom posta:
– Ne jedemo meso, jaja sir, mlijeko i sve mliječne proizvode.
– Ulje i vino su dozvoljeni svim danima, osim srijedom i petkom, kada bi trebalo jesti hranu spremljenu na vodi.
– Riba se može konzumirati svake subote i nedjelje, kao i na praznike.
– Ukoliko ne možete, iz zdravstvenih razloga, da ispoštujete pravila posta, posavjetujete se sa svojim duhovnikom kako u tom slučaju da postite.
Prva nedjelja posta zove se Čista, druga Prečista, treća Krstopoklona, jer se vjernicima koji su stupili u podvig posta, iznosi Časni krst na jutrenju na poklonjenje i cjelivanje, a četvrta nedelja je Sredoposna, jer je to vrijeme sredine posta.
Peta nedjelja posta se naziva Gluvna. U toku te nedjelje se ne pjeva, ne igra i ne svira, a poslovi se ne započinju. Šesta nedelja je Cvjetna. Tako je nazvana po cvijeću i zelenim grančicama koje su djeca i građani bacali pred Hrista pri Njegovom ulasku u Jerusalim, objašnjeno je na sajtu Eparhije-sremske.
Sedma, posljednja sedmica pred praznik Vaskrsenja je Strašna, Stradalna ili Velika nedjelja.
Najznačajniji dan u toj nedjelji je Veliki petak, jedini dan u godini kad u Pravoslavnim hramovima nema jutrenja niti bogosluženja, već se samo popodne drži opijelo razapetom Isusu Hristu.
Vjernici dane posta provode u molitvi, praštanju i pokajanju kako bi se pripremili za Sveto pričešće.
Prema pravoslavnom učenju, Veliki post nas uči pokajanju, praštanju i pravoj molitvi, a cilj je da se u miru i tišini dočeka najveći hrišćanski praznik Vaskrs, jer je vjera u Vaskrsenje osnov hrišćanstva.
Veliki ili Časni post, koji je ime dobio prema Časnom krstu na kojem je stradao Isus Hristos, ustanovljen je po uzoru na podvig Spasitelja koji je, poslije krštenja na rijeci Jordan, otišao u pustinju i postio četrdeset dana i noći, nakon čega je izašao kao pobjednik iz iskušenja koja mu je postavio Sotona.
Vjernici dane posta provode u molitvi, praštanju i pokajanju kako bi se pripremili za Sveto pričešće.
Post predstavlja i uzdizanje duha nad tijelom, pobjedu duhovne strane nad čulima i za hrišćanina on predstavlja pripremu za obilježavanje i proslavu Vaskrsa.
Prema kalendaru Srpske pravoslavne crkve (SPC), uz jednodnevne postove postoje i četiri višednevna posta, a osim Časnog, to su i Božićni, Petrovski i Velikogospojinski post.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
