Ukoliko Kosovo i Srbija potpišu sporazum na osnovu francusko-njemačkog prijedloga, onda će Srbija pristati da poštuje postojanje Kosova i tretira ga kao zasebnu pravnu realnost, dok Kosovo mora da pristane da sprovede sve prethodne sporazume, uključujući i Zajednicu opština sa srpskom većinom, objavio je Albanian post.
Kako prenosi Kossev, prijedlog – sporazum nosi naziv „Osnovni sporazum o statusu odnosa“, ima ukupno devet tačaka i glavne su zasnovane na povelji Organizacije Ujedinjenih nacija koja reguliše međudržavne odnose. U ovom članku, Albanian Post se poziva na jedan od prvih radnih nacrta.
U nastavku će biti objašnjene neke od dinamika koje su se dogodile ili bi se mogle dogoditi u bliskoj budućnosti.
Važan deo sporazuma, možda i najvažniji dio, je njegova preambula.
Ova preambula objašnjava osnovne principe na kojima je sporazum sačinjen. Osnovni princip je da se ovaj sporazum ne miješa u način na koji se ugovorne strane vide, zatim postoji princip koji podsjeća na njihove obaveze prema miru i bezbjednosti, princip poštovanja granica ili linija podjele i princip da ovaj sporazum ima za cilj stvaranje uslova za saradnju dijve strane, kao nešto od interesa za obične ljude, kako na Kosovu tako i u Srbiji.
Veći dio sporazuma, kako prenosi Albanian Post, zasniva se na modelu dvije Njemačke iz 1972. godine, sporazuma koji se zvao Osnovni sporazum.
Njemački kancelar, Olaf Šolc, smatra da njemačko iskustvo u rješavanju jednog veoma osjetljivog pitanja za Nijemce poslije Drugog svjetskog rata ne može da odbaci nijedna strana.
Od devet članova koji se trenutno nalaze u sporazumu, u prvom članu se navodi da će „Kosovo i Srbija razvijati normalne dobrosusjedske odnose na osnovu jednakih prava“.
Ova tačka je veoma važna, ona predstavlja osnovu cjelokupne logike prijedloga. Tačka, koja je preuzeta iz osnovnog sporazuma dvije Njemačke, predstavlja vrijednost, ali i uslov koje su EU, a posebno Njemačka i Francuska, postavile Kosovu i Srbiji.
Stav ove dvije države je čvrst, bez obzira na to kako se vide, Kosovo i Srbija moraju da se uzajamno poštuju i da se ponašaju kao dobri susjedi.
Ove vrijednosti i ovaj uslov su takođe visoko postavljeni u vodećim principima Berlinskog procesa, koji je već evoluirao u ozbiljan i nepremostiv proces za zemlje regiona, kao i u principima Evropske političke zajednice (EPC).
Druga tačka sporazuma je njegova druga suštinska tačka, kojom Srbija prihvata Kosovo i njegovo postojanje kao ravnopravnog aktera u uzajamnim odnosima.
„Kosovo i Srbija će se rukovoditi ciljevima i principima sadržanim u Povelji Ujedinjenih nacija, posebno suverenom jednakošću svih država, poštovanjem nezavisnosti, autonomije i teritorijalnog integriteta, pravom na samoopredjeljenje, očuvanjem ljudskih prava i nediskriminacijom“, navodi se u ovom tekstu, na koji se osvrnuo i predsjednik Gljauk Konjufca kada je prije nekoliko dana objasnio neke detalje sporazuma.
Tačka 3 se takođe poziva na povelju UN.
„U skladu sa Poveljom Ujedinjenih nacija, Kosovo i Srbija će svoje sporove rješavati isključivo mirnim putem i uzdržaće se od prijetnji ili upotrebe sile“, navodi se u ovoj tački i nastavlja sa jednim od najvažnijih dijelova dokumenta – „oni (strane) ponovo potvrđuju nepovredivost sada i u budućnosti granice/linije podjele koja postoji između njih i obavezuju se da će u potpunosti poštovati njihov teritorijalni integritet“.
Srbija je sve tri ove tačke ocijenila kao problematične, jer, prema njihovoj ocjeni, te tačke otvaraju put za neposredno članstvo Kosova u UN.
Prema izvorima AP, u tekućem procesu, međunarodni posrednici su izrazili spremnost za izmjene samo u tačkama 2 i 3, gdje se pozivanje na Povelju UN i druge principe koji proizilaze iz ove povelje zamjenjuju pozivanjem na principe za članstvo u EU.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: nezavisne.com
