Poruka Šmita uoči opštih izbora „Želim da radim na tome da budem posljednji visoki predstavnik u BiH“
Kirstijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, poslije više od godinu dana mandata prvi put je u posjetio Jajcu, istorijskom mjestu za temelje socijalističke Jugoslavije.
Visoki predstavnik Christian Schmidt danas je u Jajcu razgovarao sa učesnicima protesta srednjoškolaca iz 2016. i 2017. protiv nacionalnih podjela u obrazovnom sistemu Bosne i Hercegovine, te nastavnicima koji su ih podržali. 1/2 pic.twitter.com/wWP7bwlOvw
— OHR BiH (@OHR_BiH) September 22, 2022
Svjestan je, kaže, da i danas dosta građana s većom nostalgijom gleda na vrijeme države koja se raspala u ratu, nego na ono što je uslijedilo poslije krvavog sukoba. Ipak, ukazuje da je „BiH oduvijek bila Jugoslavija u malom” i da problemi nisu novi.
– Bez obzira da li se gleda ekonomska ili društvena situacija u Titovom vremenu, stvari su bile zamrznute, osnovni izazovi nisu bili rješavani, pa se stvari 1992. u ratu u bivšoj Jugoslaviji nisu dešavale prvi put. To nam je poruka da se ne ponašamo kao da će sve biti kako treba – i nije kako treba, sve dok ne postoje ključne promjene, prije svega u zajedničkoj svijesti i obrazovanju – naveo je Šmit za BBC na Srpskom između ostalog.
U nedjelju, 2. oktobra, birači u Bosni i Hercegovini glasaće na izborima za različite nivoe vlasti – od državnog, preko entitetskog (Federacija BiH i Republika Srpska), do kantonalnog (u Federaciji BiH). Zemlja je preplavljena predizbornim plakatima, lica kandidata osmjehuju se sa velikih bilborda, posteri vise sa bandera, okačeni su i na granje drveća.
– Sa mojim iskustvom u domaćoj politici, izborima i kampanjama, moj pogled na politički marketing je malo drugačiji: vidim mnogo portreta i fotografija, ali ne i mnogo jasnih stavova i odluka – kaže Šmit.
Nekadašnji njemački parlamentarac u kampanji traži odgovore na tri ključna izazova za Bosnu i Hercegovinu.
Uoči opštih izbora u Bosni i Hercegovini, visoki predstavnik kaže da je spreman da preduzme oštrije poteze ako se političke blokade u zemlji ponove 🇧🇦https://t.co/IOoH6wSFKw
— BBC NEWS na srpskom (@bbcnasrpskom) September 23, 2022
– Prvo pitanje je kako se približiti evropskim integracijama i tako učiniti zemlju bezbjednim okruženjem, da ne može da bude dio nijednog sukoba. Drugo pitanje je šta možemo da uradimo da zaustavimo odliv mozgova, veliki broj mladih koji odlazi, a to nas dovodi do trećeg izazova – korupcije i nepotizma, koji su rak ovog društva koji ni međunarodne institucije ni lokalne vlasti nisu uspjele da zaustave – naveo je Šmit.
Primjetiće Šmit da je centralna tema u finišu kampanje postala posjeta Milorada Dodika, jednog od tri člana Predsjedništva BiH, ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
– Ljudi u Republici Srpskoj ne žele da se bave pitanjem da li i koliko mogu da podrže Putina već žele bezbjedno okruženje, posao, obrazovanje po evropskim standardima. A nisam čuo mnogo prijedloga koji idu u tom pravcu – dodao je on.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: srpskainfo.com
