Vrtići u Republici Srpskoj, kako privatni, tako i javni, muku muče kako bi pronašli vaspitače, a takva situacija traje već duže vrijeme.
Naime, prema riječima naših sagovornika, mali broj vaspitača se može pronaći i na Zavodu za zapošljavanje RS.
S tim u vezi, provjerili smo kakva je situacija na birou, a njihove riječi potvrđuju i podaci Zavoda, prema kojima trenutno samo jedan pedagog i andragog-vaspitač čeka na zaposlenje, i to u Banjaluci. Ista situacija, prema dostupnim podacima, bila je i prošle godine.
S druge strane, informacije pokazuju da je, prema evidenciji Zavoda, u prošloj godini posao vaspitača bio na listi 10 najtraženijih zanimanja, te je traženo čak 239 radnika u predškolskoj ustanovi.
Nikola Ašanin, direktor Predškolske ustanove „Patrijarh Pavle“ iz Istočnog Sarajeva, za „Nezavisne“ ističe da ova ustanova ima potrebu za vaspitačima.
„Na biroima je veoma mali broj diplomiranih vaspitača. Mi imamo veliku potrebu za vaspitačima, a ove poslove u velikom broju slučajeva obavljaju diplomirani pedagozi, ali je čak i njih, kroz program za pripravnike, mali broj, dok vaspitača gotovo da nema“, istakao je Ašanin.
Kako kaže, iako na fakultetu u Palama ima Odsjek za pedagogiju, bilo bi dobro da se bar jedne godine usvoji studijski program za vaspitače, jer je, u tom dijelu Srpske uveliko tražena ova struka.
Jelena Guslov iz Kluba za djecu „Zvjezdica“ Banjaluka ističe da su u problemima jer nemaju dovoljno vaspitača, a kako kaže, u ovim ustanovama mogu raditi samo radnici iz struke.
„Nama treba vaspitača, a uopšte ih nema na birou i to je zaista veliki problem“, kazala je Guslov za „Nezavisne“.
Iz vrtića „Kolibri“ iz Bijeljine su za „Nezavisne“ rekli da u Bijeljini imaju Pedagoški fakultet, u kojem se školuju vaspitači, no, kako kažu, teško je naći kvalitetne vaspitače.
„Bijeljina generalno nema problem da nađe vaspitače, ali je problem to što oni neće da rade, a mogu i da nađu bolje plaćene poslove, jer je ipak drastična razlika u platama kad je u pitanju privatni sektor nasuprot javnom sektoru, tako da je to osnovni problem“, kazali su iz ovog vrtića.
Ističu da se ipak privatni vrtići sami finansiraju, dok državne pomaže, odnosno finansira grad.
„Grad daje 405 KM, a roditelji 180 KM, dok se privatni vrtići finansiraju onoliko koliko mogu da naplate od roditelja, a s druge strane, grad vraća 10 odsto roditeljima na račun“, dodali su iz ovog vrtića.
Prema njihovim riječima, uzevši u obzir te informacije, razlika u cijeni je ogromna, tako da privatni vrtići ne mogu parirati državnim, niti mogu dovoljno platiti radnike i obaveze te sve ostalo.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: nezavisne.com
