Udruženje građana „Otaharin“ danas je obilježilo Svjetski dan borbe protiv trgovine ljudima.
Današnji sastanak posvećen je izvještaju o trećem krugu evaluacije Grupe eksperata za akciju protiv trgovine ljudima i trenutnom stanju u provođenju projekta “Nijedno dijete bez zaštite“.
Na osnovu podataka prikupljenih od strane koordinacionih timova za borbu protiv trgovine ljudima, u 2021. godini u Bosni i Hercegovini je identifikovano ukupno 56 potencijalnih žrtava trgovine ljudima kojima je trgovano u svrhu seksualnog iskorištavanja, prosijačenja i drugih oblika iskorištavanja, što predstavlja blagi pad u odnosu na ranije izvještajni period.
U izvještajnom periodu na osnovu podataka Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine, za krivična djela povezana sa trgovinom ljudima, tužilaštva u Bosni i Hercegovini su donijela 50 naredbi za provođenje istrage protiv 60 osoba za krivična djela trgovine ljudima i djela u vezi sa trgovinom ljudima. Protiv 37 lica podignuto je ukupno 30 optužnica, navodi se u izvještaju Ministarstva bezbjednosti BiH o stanju u oblasti trgovine ljudima.
Bojana Jovanović, programska direktorica Centra za integrativnu inkluziju Roma i Romkinja „Otaharin“ istakla je da je svrha projekta „Nijedno dijete bez zaštite“ da se unaprijede mehanizmi koji na lokalnom nivou treba da odgovore na problematiku trgovine djecom i generalno na kršenje dječijih prava.
„Mi smo 2011. godine počeli smo sa određenim mehanizmima za suzbijanje trgovine djecom čiji je cilj zaštita dječijih prava. Onog momenta kada vam dijete napusti školski sistem ili je eksploatisano na bilo koji način ili je žrtva nasilja, samim tim se otvara jedna „Pandorina kutija“ svih tih opasnosti za dijete i svega onoga što dijete može da iskusi, vrlo negativne stvari, pa između ostalog i trgovina djecom. U Bijeljini su funkcionalni mobilni interventni tim od 2011. godine, kao i Radna grupa za zaštitu bezbjednosti djeteta“, rekla je Jovanovićka.
Kako je istakla, neophodno je poboljšati identifikaciju djece koja su u riziku da postanu žrtve trgovine, kao i dodatna podrška Dnevnim centrima koji rade sa djecom koja su u riziku da postanu žrtve trgovine ljudima, ali takođe i uspostavljanje novih smještajnih kapaciteta za djecu koja su u potencijalnom riziku ili su žrtve trgovine djecom.
„Osnov sumnje da je dijete u riziku da postane žrtva trgovine djecom može da prijavi svaki građanin, ali posebna je odgovornost obrazovnih i zdravstvenih institucija da rano uoče određene rizike za dijete i da ih prijave“, kaže Bojana Jovanović, programska direktorica Centra za integrativnu inkluziju Roma i Romkinja „Otaharin“.
UG „Otaharin“ od 2017.godine pa do danas, evidentiralo je 25 dječijih brakova, dok su u evidenciji djece koja prosjače uočene oscilacije. Trenutno je identifikovano 53 djece koja prose na ulicama grada Bijeljina, ali broj nikada ne spada ispod 45.
„Da će stvari biti bolje, daje nam nadu činjenica da su nedavno u Tuzli osuđeni roditelji na 10 godina zatvora koji su eksploatisali svoju djecu, što znači da je sistem počeo da uočava neophodnost da se djeca u tim porodicama zaštite“, istakla je Jovanovićka.
Kako bi se na lokalnom nivou spriječilo eksploatisanje djece, UG „Otaharin“ podnijelo je inicijativu za osnivanje prihvatilišta. Kako je istakla Ljubica Mlađenović, šef Odsjeka u odjeljenju za društvene djelatnosti, inicijativa je trenutno u procesu izrade elaborata.
Neophodno je utvrditi uzrast djece i koji su to oblici nasilja nad tom djecom koja će kasnije u okvirima prihvatilišta biti regulisani.
„Užasno je veliki broj djece koja se bave prosjačenjem i koja su na to prinuđena od svojih roditelja i oni nisu samo sa područja grada Bijeljine već i iz drugih gradova, pa čak iz Srbije nam dolaze ovdje u prosjačenje. Kad smo vidjeli sve te probleme na koje nailazimo, počeli smo da radimo na rješavanju problema. Prije svega, shvatili smo da je teško izuzeti toliki broj djece od porodica, jer ih nemamo gdje smjestiti. Zatim smo krenuli sa pričom o prihvatilištu“, rekla je Mlađenovićeva, te dodala da je prihvatilište jedan oblik socijalne usluge, koji je težak, te da moraju biti oprezni, jer to nije boravak na par sati ili par dana, nego 24 časa nekoliko mjeseci ili čak i godinu dana.
Kada dođe do realizacije, Gradska uprava će angažovati profesionalno osoblje, od vaspitača i tehničkog osoblja pa do stručnog kadra koji će raditi sa djecom.
Gradska uprava je trenutno u fazi pronalaska lokacije gdje će biti izgrađeno prihvatilište, te se nadaju da će do kraja godine elaborat biti završen i započeta realizacija.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
