Jagode iz semberskih plastenika već su na tržištu, a poljoprivrednici očekuju i dobru cijenu za rani rod.
Kilogram košta od tri do pet maraka, a kada je ponuda na pijaci mala, jagode znaju da dostignu cijenu i od sedam KM po kilogramu. Na ovom području sve je više proizvođača ovog voća, koje se proizvodi i na zatvorenom, ali i otvorenom prostoru.
Sorte jagoda „kleri” i „zenga zengana” najzastupljenije su kod semberskih proizvođača. Proizvodnja jagoda pokazala se kao veoma dobra na ovom području, a cilj je da se rod dobije što ranije kako bi se postigla dobra cijena.
– Proizvodnja je mnogo zahtjevna. Jagoda je kultura koja se mora preko cijele godine njegovati bez obzira što dolazi rano i što berba završava krajem petog ili polovinom šestog mjeseca. Parcele se moraju tokom cijele godine navodnjavati, čistiti od korova, spremati za narednu sezonu, obnavljati – kaže Mujo Bogaljević, direktor zemljoradničke zadruge „Agrofarmer” iz Janje.
Sead Sinanović jagodu je zasadio na tri dunuma, a prvo branje očekuje od 15. aprila. Rasad je sam proizveo i svake godine ga obnavlja.
Sead Sinanović
– Imam oko 3.000 sadnica, a očekujem od 800 grama do kilograma po struku. Kad prve godine kupuješ ovu mladu rasadu više te košta, a već drugu godinu ako proizvedeš sam sebi rasadu, mnogo je jeftinije. Osim toga, mora se ulagati i u foliju i sistem za navodnjavanje – kap po kap. Skupa je i hemija, ali se mora voditi računa o karenci. Tri dana nakon prskanja jagoda se ne smije konzumirati. Zaštiti se mora, pogotovo jagoda na njivi jer je osjetljiva i podložna truljenju – kaže Sead.
Sinanovići obrađuju 80 dunuma zemlje, a osim jagode proizvode i povrće te siju i ratarske kulture.
Dobro je kad nas posluži vrijeme, pa rod bude dobar. Ima dosta ulaganja, ali je teško naći radnike za berbu. Nekad se samo pokrije uloženo, a nekad o solidno zaradi – kaže poljoprivrednik.
I Salko Beganović iz Janje već petu godinu bavi se proizvodnjom jagode. Kaže da je ova godina za sada dobra te se nada da u narednom periodu neće biti mnogo padavina koje na otvorenom mogu dovesti do truljenja jagode.
– Problem nam je plasman. Ako nemamo ugovorenog kupca, rizik je preveliki. Jagoda ne može dugo da stoji. Mora sa njive na trpezu ili preradu. Zato bi svi proizvođači pristali i na nižu cijenu, ali da rade za poznatog kupca – kaže Beganović.
Od proizvodnje jagode može se dobro zaraditi, a vraćanje uloženog novca je brže nego kod drugih voćnih vrsta. Prvi rod je najvažniji jer donosi zaradu. Ponuda diktira cijenu pa čim se na kvantaškoj pijaci pojave veće količine jagode, niže su i cijene. Dio jagode proizvedene u Semberiji prošle godine plasiran je u industrijsku proizvodnju, a prerađivali su je „Spektardrink”, “Tanasić” i “Sava”.
Proizvođači ipak smatraju da je mnogo bolja zarada kada se jagoda prodaje kao konzumna, jer tada ima mnogo veću cijenu.
Iako se na tržnicama i marketima može naći i jagoda iz Grčke i Turske, kupci se češće opredjeljuju za domaću. Kažu, plodovi su sitniji, ali slađi.
Za sadnice 25.000 KM
Da je proizvodnja jagodičastog voća na ovom području sve zastupljenija, dokaz je i više od 80 majevičkih proizvođača, koji su na svojim imanjima, na ukupno desetak hektara, prošle godine počeli proizvodnju baš ovog voća. Opština Lopare prošle godine izdvojila je 25.000 KM za nabavku sadnica koje su podijeljene zainteresovanim poljoprivrednicima. U ovoj godini lokalna zajednica će kroz druge vidove subvencija podržati proizvođače jagodičastog voća, potvrđeno je u ovoj majevičkoj opštini.
Izvor: srpskainfo.com