Krompirova zlatica (lat. Leptinotarsa decemlineata) je veoma česta i ozbiljna štetočina biljaka iz porodice pomoćnica (Solanaceae), naročito krompira-pa otuda i njen naziv.
Kako prezimljava
U zavisnosti od strukture zemljišta, odrasli insekti (imago) prezimljavaju u zemljištu na dubini od 20-70 cm ( najčešće na 20-25cm), pliće u težim i dublje u lakšim zemljištima. Na površinu zemljišta odrasli insekti izlaze od aprila do maja što je uslovljeno klimatskim činiocima, posebno temperaturom. Imaga se iz zemlje pojavljuju pri temperaturi zemljišta od 12°C i većoj u trajanju od nekoliko dana.
Razmnožavanje
Nakon 6-12 dana po izlasku iz zemljišta, od aprila do maja, počinje parenje. Optimalni uslovi za polaganje jaja zlatice je temperatura od 18-26°C i relativna vlažnost od 60-75%, a prekida se pri temperaturi od 14°C. Ženka polaže jaja na naličja lista u grupama od po 20-40 komada u periodu od 25-35 dana. Hladno i kišovito vrijeme moze da odloži polaganje jaja. Svaka ženka može da snese 600-800 jaja.
Embrionalni razvoj zlatice
Embrionalni razvoj zlatice zavisi od temperature i traje 5-16 dana, pri temperaturi od 24°C traje 6 dana, 19°C 11 dana, a ispod 12°C prestaje. Larve se presvlače tri puta i tokom tri nedelje ( 14-22 dana) prođu kroz četiri larvena stadijuma, a zatim se zabijaju u zemljište, gdje se učauravaju na dubinu od 2-20cm i pretvaraju u lutku. Pri temperaturi od 20°C razvoj larvi traje 20dana. Nakon nedelju do dve odrastao insekt izlazi na površinu zemlje gdje se hrani pre nego se ponovo vrati u zemlju na dubinu od 20-25cm gdje provodi zimu. Krompirova zlatica u našoj zemlji ima dvije generacije godišnje.
Izgled jaja i larve
Jaja su narandžasto-žuta, jajolikog oblika, dužine oko 1,2-1,5mm. Larve zlatice su izdužene, narandžasto-crvene boje sa crnom glavom i nogama, sa jakim ispupčenjem na leđnoj strani. Dužina larve u punom razvoju iznosi do 15mm. Na bokovima se nalaze dva reda crnih tačaka, a na leđnoj strani prvog grudnog segmenta krupna crna šara. Lutka je svjetlo narandžaste boje sa crnim očima.
Štetnost
Zlatica uglavnom oštećuje nadzemne dijelove biljke, list, a dešava se, u nedostatku nadzemne mase, da krompirova zlatica napada i oštećuje krtole krompira. Ta pojava je prisutna kada je brojnost zlatice velika, a plamenjača uništi lisnu masu, kao i u drugim slučajevima , u nedostatku lisne mase, kada je prisutna velika brojnost imaga.U zavisnosti od stepena oštećenja lisne mase i faze razvoja biljaka biće i smanjenje prinosa.
Krompirova zlatica je, za uslove, najznačajnija štetočina krompira mada to ne znači da je zaštita od ove štetočine teža nego od drugih štetočina i da ona može pričiniti veće štete usjeva krompira nego druge, npr.zemljišne stetočine.najznačajnija u ovom smislu znači da je redovno prisutna u svim lokalitetima u brojnosti većoj od praga štetnosti, osim u visokim planinskim područjima.
Bez adekvatne zaštite, štete pričinjene uvjevima krompira mogu biti ogromne. Istraživanja su pokazala da larva u toku razvoja pojede oko 30cm² lista, a odrastao insekt 120cm² lisne mase.
Suzbijanje
Kada je u pitanju krompirova zlatica zaštita pogođenih biljaka se može sprovesti na nekoliko načina. Za suzbijenje krompirove zlatice se mogu primjenjivati mehaničke, agrotehničke, hemijske i biološke mjere. Sredstvo protiv zlatice može biti ljuska jajeta, ali i mnogi drugi preparati i neškodljivi preparati.
Da vašu baštu napusti krompirova zlatica insekticid takođe može pomoći, ali bolje uvijek neka prirodna varijanta, odnosno neki prirodni insekcitid, ili čak za mehaničko uklanjanje, tj. Ručno skupljanje zlatice.
Insekticid za zlatice
Povremeno treba mijenjati insekticid ili grupu insekticida za zlatice, budući da zlatica brzo razvija rezistentnost. Sva ova sredstva treba koristiti samo kada je to baš neophodno i nikako se ne smije prekoračiti propisana doza.
Larve prvog i drugog stupnja su najosetljivije na insekticide.
Izvor: agrosavjet.com