Proglašavam da su 14. Zimske olimpijske igre u Sarajevu otvorene”. Ovim riječima 8. februara 1984. godine tadašnji je predsjednik Predsjedništva SFRJ Mika Špiljak na stadionu ''Koševo'' otvorio najveću sportsku manifestaciju u svijetu.
Sportiste i delegacije 49 zemalja pozdravili su predsjednik Organizacionog komiteta XIV ZOI Branko Mikulić i predsjednik Medunarodnog olimpijskog komiteta Juan Antonio Samaranch. Mikulić je poželio sportistima da „medalje osvoje u istinskom sportskom nadmetanju i duhu prijateljstva sportista svijeta”, a Samaranch. da do izražaja dođu njihovi „najdivniji talenti u duhu časne borbe koja je jedna od najvažnijih načela naših olimpijskih ideala”. Ceremonija otvaranja XIV zimskih olimpijskih igara trajala je više sati.
Olimpijski plamen zapalila je najbolja jugoslovenska klizačica Sanda Dubravčić. U ime 1.510 takmičara olimpijsku zakletvu je položio najbolji jugoslovenski smučar Bojan Križaj.
Svi sportisti su stanovali u Olimpijskom selu na Mojmilu. Svečano otvaranje XIV ZOI pratilo je više od dvije milijarde TV gledalaca u svijetu.
Strani novinari su u izvještajima o otvaranju Olimpijade naglašavali ljepotu Sarajeva, koje „živi za Olimpijadu”, kao i gostoljubivost Sarajlija. Švajcarski list La suis je na naslovnoj strani napisao kako će „Sarajevo u idućih deset dana biti prijestonica svijeta”.
Svi sovjetski listovi su pisali kako se otvaranje Olimpijade “graničilo sa bajkom”.
“Volimo Jureka…”
U Sarajevo su 8. februara stigle i mažoretkinje noseći mimoze. One su prve zaigrale „kolo mira”, koje se igralo svake olimpijske noći. A maskota Olimpijade popularni Vučko vjerovatno je bio najpopularniji na planeti, a i najprodavaniji.
Prvo olimpijsko zlato u Sarajevu osvojila je finska takmičarka u smucarskom trčanju na 10 kilometara Marja-Liisa Hämäläinen, a prvi svjetski rekord postavila je takmičarka Istočne Njemačke Karin Enke u brzom klizanju na 1.500 metara.
Ali, prvog takmičarskog dana dogodile su se i prve neprijatnosti. Zbog velikih snježnih padavina i jakog vjetra na Bjelašnici, odgođen je spust za muškarce, a na Jahorini spustašice nisu mogle da treniraju. Oslobođenje je 11. februara objavilo tekst pod naslovom „Mećavijada”, u kome je pisalo da se „zima okrenula protiv zimskih igara”. U petak, 10. februara 1984. u Zetri je počeo “bal na ledu”, odnosno “klizački spektakl”, gdje je glavna zvijezda bila nezaboravna Katarina Witt.
U utorak, 14. februara, slovenski alpinac Jure Franko osvojio je srebrnu medalju u veleslalomu. Bila je to prva medalja koju je jedan Jugosloven ikad osvojio na zimskim olimpijadama. Na ceremoniji proglašenja pobjednika i uručivanja medalja pred Skenderijom pojavio se veliki natpis:
„Volimo Jureka više od bureka”.
Nakon sedam dana odlaganja, 16. februara održana su i takmičenja u spustu. Muškarci su vozili na Bjelašnici, djevojke na Jahorini. Amerikanac Johnson trijumfovao je na Bjelašnici, a Švajcarkinja Fidini na Jahorini. Junakinja Olimpijade bila je Marja-Liisa Hämäläinen koja je u smučarskom trčanju osvojila tri zlatne i jednu bronzanu.
Zanimljivo je da su posljednjeg dana Olimpijade braća Phil i Steve Mahre, Amerikanci, osvojili prvo i drugo mjesto u slalomu. Tad se dogodilo i novo čudo: dok je Phil Mahre na Bjelašnici vozio zlatni olimpijski slalom, u Vašingtonu se porađala njegova supruga i rodila sina.
Posljednjeg dana Olimpijade Katarina Witt u Zetri je osvojila zlatnu medalju u klizanju.
Četrnaeste zimske olimpijske igre svečano su zatvorene u „Zetri” 19. februara 1984. Predsjednik MOK-a Juan Antonio Samaranch svoj govor je završio riječima na našem jeziku: “Doviđenja drago Sarajevo”.
Odmah nakon toga šest pitomaca JNA iznijelo je olimpijsku zastavu iz dvorane, a istog momenta ugašen je i olimpijski plamen na stadionu Koševo.
Opljačkan Kirk Douglas
Za vrijeme Olimpijade u Sarajevu je boravio veliki broj poznatih ličnosti: kraljeva, prinčeva, princeza, predsjednika, glumaca itd. Među njima je bio i slavni glumac Kirk Douglas. U istoriju sarajevske olimpijade ušao je i incident koji se dogodio u ašcinici „Una” na Baščaršiji.
O tom incidentu pisale su mnoge novine u svijetu, pa i Oslobođenje. Douglas je u ovoj aščinici jeo bosanske specijalitete i konobar mu je naplatio 5.000 dolara. Prevara nije uspjela i novac je Douglasu vraćen. Ali, on ga nije htio uzeti, nego ga je dao u dobrotvorne svrhe.
Izvor: mondo.rs
