Rade Jovičević, poljoprivredni proizvođač iz sela Trnjaci kod Bijeljine, bavi se povrtarstvo i ratarstvom. Sa pšenicom je ljetos u pogledu prinosa i kvaliteta, priča, bila znatno bolja situacija, nego što je sada sa kukuruzom.
„Mislim da je to jedina kultura koja nije prošla uopšte, nekih 20- 30% govorim o kukuruzu. Kada je radi o kukuruzu napravila se neka kompenzacija, ljudi koji siju kukuruz oni rade silaže tako da će se na neki način obeštetiti, ali kada se poljoprivrednik vadi to vam je najveći problem u životu“, kaže Rade.
Iza nas je svakako jedna od izazovnijih sezona, jer je suša bila prisutna u svim značajnim fazama rasta i razvoja kukuruza. Prinosi zavise od klimatskih faktora, ali i zemljišta. Kukuruz je zasijan na 130 hiljada hektara. Ova kultura traži dosta vode, bez navodnjavanja nema dobrih prinosa.
„Imamo fantastične prinose negdje i do 12 tona po hektaru, neki naš prosjek je 5- 6 tona mislim da ćemo i ove godine biti na tom nivou, ali smo pričali da se ide na neke druge kulture ili da se ne ide nema sistema za navodnjavanje“, kaže Saša Lalić, pomoćnik ministra poljoprivrede Republike Srpske.
Čeka se otkupna cijena kukuruza. Trenutna cijena na berzama je 40 feninga. Ratarima u Srpskoj, kažu u Savezu udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, bilo bi prihvatljivo pola marke po kilogramu. Kolika će cijena kukuruza, na kraju zaista biti, za sada niko ne zna, jer se ona formira na Svjetskoj berzi.
„Za očekivati je da će ta cijena kukuruza dovesti do poskupljenja pojedinih inputa, prije svega stočne hrane u koju se kukuruz ugrađuje kao osnovna komponenta ali i nekih drugih komplementranih i srodnih roba i dobara. Ono što bih kao agroekonomista ocijenio da će biti poskupljenja, ali da rast cijena proizvoda neće biti kao u korona periodu“, kaže Petar Ninić, diplomirani inženjer agroekonomije i ruralnog razvoja.
Tada je podsjeća, naš sagovornik, došlo do poremećaja na svjetskom tržištu zato što je Kina u koroni otkupljivala sav kukuruz širom svijeta i vjeruje da se takav scenario neće ponoviti. Znatno niži prinosi kukuruza od očekivanih bilježe se i u regionu. Kukuruz je kultura koja je u Srbiji najviše podbacila. U ukupnoj proizvodnji , oko sedam odsto, a oko 14 odsto su manji prinosi po hektaru. Ipak i Srpska i Srbija kukuruza ili žutog zlata, kako ga ratari zovu od milja, trebalo bi da imaju dovoljno za svoje potrebe.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com