Povodom Dana državnosti Srbije, gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović, zajedno sa svojim saradnikom Mariom Tomićem, položio je vijenac na grob Dimitrija Davidovića, tvorca Sretenjskog ustava i jednog od najznačajnijih reformatora srpske državnosti.
Ovim simboličnim činom odavanja počasti, Petrović je istakao značaj Davidovićevog djela i njegovu ulogu u uspostavljanju temelja moderne srpske države. Njegov status sa društvenih mreža, u kojem se osvrće na ovaj istorijski trenutak, prenosimo u cjelosti:
Danas na Sretenje Gospodnje, proslavljamo Dan državnosti i ustavnosti Matice Srbije, praznik svih Srba ma gdje živjeli i radili na ovoj planeti.
Dan državnosti i ustavnosti je ustanovljen u znak sjećanja na dan kada je pod voždom Karađorđem podignut Prvi srpski ustanak u Orašcu 1804.godine, ali i na dan kada je u Kragujevcu 1835.godine izdat i zakletvom potvrđen prvi Ustav Srbije (tada Knjaževstvo), takozvani Sretenjski ustav.
Tvorac Sretenjskog ustava je Dimitrije Davidović, Otac srpskog novinarstva, osnivač prvih dnevnih novina, srpski diplomata, državnik, ministar prosvjete za vrijeme čijeg mandata je obnovljen i sagrađen najveći broj škola i napisan veliki broj istoriografskih djela o Srbima, nesuđeni ljekar (napustio je studije medicine i shvatio da je novinarstvo njegov život), jedan od najučenijih ljudi onog vremena i prvi funkcioner u istoriji Srbije koji je dao pisanu ostavku (nakon što je vidio fizičko kažnjavanje pisara Narodnog suda Đorđa Protića)
Sretenjski ustav je tada bio jedan od najsavremenijih ustava, po ugledu na evropske zemlje. Prema ovom ustavu vlast nije bila naslonjena na kneza, tada Miloša Obrenovića, već je bila podijeljena na izvršnu, sudsku i zakonodavnu vlast, ustavom su bile određene i boje zastave crvena, plava i bijela, baš kao i danas. Ustav kneževine Srbije nije se dopao kako knezu čiju je samovolju ograničavao, tako i Rusiji, Austriji i Turskoj, kako se tada govorilo- DAO JE PREVIŠE NA ZNAČAJU OBIČNOM ČOVJEKU!
Pod međunarodnim pritiskom prvi Sretenjski ustav je bio i ustav koji se najkraće održao, samo 55 dana, odmah poslije toga je Dimitrije Davidović i smijenjen sa mjesta državnog sekretara, istjeran je iz prestonice i doselio se u Smederevo gdje je proveo posljednje godine života.
Ostala je zabilježena njegova rečenica kada je napustio službu: “U nas ništa nije postojano, osim jedno samo-nepostojanstvo, koje opstaje postojano za svagda.”
Tragedija srpskog naroda je ta što je Dimitrije Davidović umro u bijedi, skrajnut, zaboravljen od svih, nijedne novine nisu prenele vijest o njegovoj smrti, pa ni one koje je sam osnovao. NJegov grob je umalo ostao nepoznat, pa čak i danas kada slavimo Dan ustavnosti u znak sjećanja upravo na njega i remek djelo srpske diplomatije i državnosti, njegov grob rijetko ko posjećuje.
Dimitrije danas počiva u porti crkve Uspenja Bogorodice koja se nalazi na gradskom groblju u Smederevu. Na nadgrobnoj ploči koja je sačinjena od studeničkog mermera, po njegovoj želji piše Dimitrije Davidović SAV SRBIN!
Srećan sam jer smo danas ispred Grada Bijeljina, položili vijenac na grob ovog velikog čovjeka, kojeg ne smijemo nikada zaboraviti, a posebno ne danas! Mi Srbi smo kratke pameti, skloni da unižavamo i ismijavamo najučenije i najbolje među nama, sve one koji imaju dovoljno hrabrosti da misle svojom glavom, budu drugačiji, ne plaše se da iznesu svoje stavove i viziju pretoče u djelo!
Kažu da je Sretenje praznik kada se susreću zima i ljeto, želim da vjerujem da će srpski narod ogrijati sunce i doći bolji dani, ali da bi se tome nadali najprije se moramo sami promjeniti i početi da gledamo dalje od svog dvorišta i svoje kuće, i da ne zaboravljamo najučenije i najzaslužnije među nama!
Srećan Dan državnosti i ustavnosti!
Živjela SRBIJA, živio NAROD!
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com