Proizvodnja špinata u zaštićenom prostoru najčešće se obavlja u zimskom periodu i dolazi kao predkultura za ranu povrtarsku proizvodnju. Isto tako, špinat se može proizvoditi kao i zelenišno đubrivo, ali u tom slučaju obavlja se gusta sjetva.
Prva agrotehnička mjera je podrivanje ili oranje, pa zatim frezanje i usitnjavanje zemljišta. Usitnjavanje se obavlja dok se ne postigne mrvičasta struktura zemljišta veličine frakcija od 0,5 do 3 milimetra. Jako je važno da zemljište bude rastresito i bez krupnih frakcija, da bi sjeme bilo najbolje raspoređeno, a samim ti i sklop biljaka bio optimalan.
Poslije usitnjavanja zemljišta, ako je to potrebno, izvršiti ravnanje površine. Ravna površine omogućava sjetvu na istoj dubini koja se kasnije ogleda u ujednačenom nicanju biljaka. Ujednačeno nicanje i porast biljaka omogućava ravnomjernu primjenu zaštite, prihrane i osigurava jednak prinos biljaka. Isto tako, na ravnom površini bolje se stvara i održava zaštitni filc poslije primjene herbicida.
Sjetva špinata se može izvoditi na više načina:
- ručnim nasijavanjem,
- sadnja pomoću ručnih sijačica ili
- sadnjom pomoćnu pneumatskih sijačica
Sadnja ručnom sijačicom se izvodi u redove, a razmak između redova zavisi od načina uzgoja i hibrida. Međuredni razmak se kreće od 10 do 25 centimetara, dok redi razmak bi trebao biti od 2 do 5 centimetara. Ručna sijačica je konstrujisana na principu slobodnog pada sjemena tako da nije u mogućnosi da precizno rasporedi sjeme. Dubina sadnje je od 2 do 3 centimetra. Ovdje je vrlo bitno, već napomenuto, ravnanje zemljišta. Na ravnoj površini imamo ujednačenu dubinu sijanja, a poslije i nicanje biljaka.
Poslije završene sjetve vrši se navodnjavanje sa manjom normom npr. 8-12 litara po metru kvadratnom. Poslije navodnjavanja dolazi do dodatnog ravnanja i slijeganja zemljišta i stvara se površina gdje je učinkovitost herbicida maksimalna. Isto tako, razlog manje norme je taj što se sjeme nalazi plitko u zemljištu.
Poslije prvog navodnjavanja vrši se primjena herbicida na bazi s-metolaklor koji radi na principu zaustavljanja klijanja uskolisnih i manjeg broja širokolisnih jednogodišnjih korova. Iako se radi o zimskoj proizvodnji povrća provjetravanje plastenika je obavezno. Provjetravanjem se reguliše vlažnost vazduha koja je u kombinaciji sa povišenom temperaturom stvara idealne uslove za razvoj bolesti.
Plan zaštite špinata zavisi od vremenskih uslova, ali u suštini, zimska proizvodnja ne zahtjeva posebne tretmana. Sam plan se obleda u preventimnom tretiranju fungicidima na bazi bakra, i po potrebi insekticidima. Isto tako, uzgojem otpornih hibrida, zaštita se svodi na minimum.
Prihrana špinata obavlja se azornim đubrivima u količini od 150 kg/ha, najčešće jednom u toku sezone. Pošto se radi o lisnatom povrću, mora se voditi računa o količini primjene đubriva, jer prekomjerne doze dovode do nakupljanja nitrata/nitrita u samim listovima.
Korišćenjem lutrasila period proizvodnje možemo skratiti za 7 do 10 dana. Preporuka je da lutrasil postavljamo na nosače čime se stvara vazdušni prostor koji moženo brže zagrijati ili rashladiti u zavisnisti od potrebe.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: pssrs.net