Organizovanjem predavanja o temi “Podignimo svijest o prijevremeno rođenoj djeci” i puštanjem ljubičastih balona ispred zgrade Gradske uprave, koja je bila osvijetljena ljubičastom bojom, večeras je i u Bijeljini obilježen Međunarodni dan prijevremeno rođene djece – 17. novembar.
Dragan Vulin (21), saradnik Udruženja roditelja prijevremeno rođene djece u Republici Srpskoj “Mrvice” iz Banjaluke, rođen u šestom mjesecu kao prijevremeno rođena beba, kaže da je na rođenju imao 1.120 grama, da bi prilikom donošenja na Institut za neonatologiju u Beograd imao svega 875 grama.
“Ova činjenica me i podstakla da u Bijeljini organizujem obilježavanje Međunarodnog dana prijevremeno rođene djece. Ovim aktivnostima podižemo svijest o prijevremeno rođenoj djeci, a taj problem će u narednom periodu biti sve izraženiji. Kao beba, proveo sam 106 dana u inkubatoru. Prilikom boravka na Institutu u Beogradu imao sam bezbroj zdravstvenih problema, uz loše prognoze, ali, sada sam ovdje sa vama da širim neke pozitivne priče. Student sam Univerziteta u Istočnom Sarajevu i učestvujem u realizaciji brojnih projekata. To me i podstaklo da se uključim u ove aktivnosti, a pomoglo mi je da se izgradim i kao ličnost”, kaže Dragan Vulin.
Prijevremeni porođaji postali globalni problem
Primarijus dr Živka Kajmaković, pedijatar neonatolog, šef Odsjeka neonatologije u bijeljinskoj bolnici “Sveti vračevi” kaže da su prijevremeni porođaji prisutni diljem svijeta, bez obzira na nivo zdravstvene zaštite.
“U posljednjih dvadesetak godina stopa prijevremenog porođaja u našoj ustanovi iznosi oko pet odsto, što znači da se na godišnjem nivou rodi oko četrdesetak prijevremeno rođenih beba. Mi, kao ustanova, podržavamo sve ove aktivnosti udruženja “Mrvica”. Prijevremeni porođaj je postao globalni problem. U toj populaciji najviše ima djece koja se rode u fazi “granične zrelosti”, predterminski. Oni imaju najmanje zdravstvenih problema koji, ipak, nisu za potcjenjivanje. Što trudnoća kraće traje, zdravstveni problemi ovakvih beba su sve veći i, ukoliko se rode kao ekstremno nezreli, zahtijevaju složeno liječenje koje se obavlja u specijalizovanim ustanovama”, istakla je doktorka Živka Kajmaković, naglasivši da se najveći broj beba “granične zrelosti” nakon rođenja zadržava u bijeljinskoj bolnici, dok se “ekstremno nezrele” transportuju u ustanove tercijarnog nivoa.
Preveniranje uzroka prijevremenog porođaja
“U posljednje vrijeme praktikujemo i transport trudnice u takve ustanove, gdje se može pružiti adekvatna zdravstvena njega takvom novorođenčetu. Naše je da, ukoliko je to moguće, preveniramo uzroke takvog prijevremenog porođaja, da ih na vrijeme otkrijemo i da otklonimo, odnosno da liječimo te uzroke. Ukoliko se desi prijevremeni porođaj, moramo reagovati na najadekvatniji način kako bi takva novorođenčad dobila adekvatnu zdravstvenu njegu”, ističe doktorka Kajmaković.
Problemi koji prate prijevremeno rođenu djecu
Branka Kravljača,majka prijevremeno rođenog djeteta, aktivna u Udruženju djece “Suncokreti”, kaže da se ova tema itekako tiče i djece s poteškoćama u razvoju.
“U udruženju imamo veći broj prijevremeno rođene djece. Rodila sam dječaka prije termina i prošla sam trnovit put, kada su u pitanju problemi koji prate prijevremeno rođenu djecu. Sada moj sin ima osam godina i jako dobro napreduje. Ima blaže poteškoće, ali, uz veliki rad i trud sve ide u dobrom smjeru”, kaže Branka Kravljača.
Grad ulaže puno napora na poboljšanju pronatalitetne politike
Tatjana Pantić, gradski menadžer, kaže da već nekoliko godina unazad Gradska uprava je generalni pokrovitelj obilježavanja Međunarodnog dana prijevremeno rođene djece.
“Posljednjih godina grad ulaže puno napora da poboljša pronatalitetnu politiku, nizom subvencija za mlade bračne parove, za mlade roditelje, jer nama je svaka beba važna. Izuzetno je bitno da sve bebe koje se rode ostanu ovdje i djeca su najvažniji resurs ovog grada”, kaže Tatjana Pantić.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: bijeljina.com
