Fondacija „Lara“ danas je u Bijeljini organizovala prvu Žensku kafanu.
Ženska kafana organizuje se u okviru projekta „Mir sa ženskim licem – Ženska inicijativa za suočavanje s prošlošću“ sa ciljem da se kreiraju nove prostore za povećan angažman žena na obezbjeđenju provedbe Agende za žene, mir i sigurnost u BiH.
Simboličan naziv događaja je aluzija na vaninstitucionalne prostore moći i donošenja odluka koji su u Bosni i Hercegovini, ali i na cijelom prostoru Balkana, i dalje prisutni i dominantno su muški.
Ženska kafana je koncipirana kao tematski fokusirana diskusija aktivistkinja civilnog društva, predstavnica institucija i akademske zajednice i obuhvata tri tematske cjeline: Žene u kulturi sjećanja; Žene, ravnopravnost i sigurnost i Politička participacija žena.
Radmila Žigić, direktorica Fondacije Lara i osnivač organizacije Žena Lara, podsjetila je na nedavne događaje u našem gradu, kada je riječ o nasilju nad ženama.
„Prije desetak dana bili smo svjedoci grubog nasilja nad jednom ženom, prosvjetnom radnicom, koje je izvršio roditelj učenika. Nemoguće je ne zapitati se da li bi isto prošao da je taj nastavnik, koji je zbog nečega bio sporan roditelju, bio muškarac. Dakle, žene i dalje doživljavaju nasilje u svojim domovima, nasilje u javnom prostoru, u izborima. Danas ćemo o tome pričati što možda nije lijepa slika o nama, iako ja volim reći da je Bijeljina jedan demokratski otvoren grad. Na ovim lokalnim izborima dobili smo samo jednu odbornicu“, kaže Žigić.
Ona je takođe podsjetila i na kampanju Fondacije Lara, zajedno sa još 13 organizacija, „100 žena 100 ulica“ kako bi ulice u gradu dobile imena po ženama. Cilj je da se umanji dramatičan rodni jaz. Naime, u Bijeljini postoji samo deset ulica koje nose nazive po ženama, što zapravo predstavlja statističku grešku.
„Mislimo da je bilo mnogo žena koje ovdje zaslužuju svoje ulice i o tome ćemo danas razgovarati, kao i o tome šta mi možemo kao građanke možemo uraditi. Napravili smo događaj pod nazivom „Ženska kafana“, kao nekakav vaninstitucionalni ženski parlament, jer želimo da čujemo šta muči žene u njihovim svakodnevnim životima, da to preoblikujemo u određene kompatibilne poruke i zastupamo ih ispred organizacije“, navela je Žigić.
Danka Zelić, izvršna direktorica nevladine organizacije Udruženje građanki Grahovo istakla je da se Bosansko Grahovo najčešće susreće sa problemima odlaska mladih koji ne mogu da pronađu adekvatno zaposlenje.
„Čak i ako nađu zaposlenje, to zaposlenje nije adekvatno plaćeno. Male plaće, visoke škole, fakulteti su nam jako daleko, nama je sve daleko. Mi smo bukvalno na rubu dolje granice sa Republikom Hrvatskom. Jedino što u zadnje vrijeme vidim, kao malu promjenu i napredak jeste turizam i vjerujem da nam je tu jedini spas, gdje mogu da učestvuju i mladi i žene“, rekla je Zelić.
Tatjana Pantić, menadžer u Kabinetu Gradonačelnika navela je da je Gradska uprava već godinama uz Fondaciju Lara, podržavajući razne projekte i inicijative. Jedna od prepoznatljivih inicijativa je dodjela nagrada „Zaslužna žena“ koju je Lara organizovala sa ženskim lobijem.
„Od 2016. godine uvijek za Dan žena proglašavamo nekoliko žena koje su zaslušne za tu godinu, da li u profesionalnom smislu ili humanitarnim radom itd. Meni jako žao što samo postoji ta nagrada zaslužna žena godine i ona se ne može dodijeliti svim vrijednim i zaslužnim ženama. Ako pogledamo situaciju vidjećemo da žene nemaju priliku da se istaknu, niti su nagrađivane onako kako im dolikuje“, kaže Pantić.
Kao jedna od žena koja radi u Kabinetu Gradonačelnika, Tatjana Pantić ističe da nije lako biti rame uz rame sa muškarcima, s obzirom da je uvriježeno mišljenje da žene ne razmišljaju racionalno.
„Bilo je teško ovih godinu dana, ali polako se navikavamo jedni na druge. Ja se nadam da će u sljedećem periodu biti više žena, a da bi ih bilo, sve žene i građanke trebaju da glasaju za žene. Mi sada imamo situaciju da je u Skupštinu grada izglasana samo jedna žena. Šta to nama govori? Govori da žene nisu glasale za žene. Da li to znači da žene ne vjeruju ženama? I ko će se onda boriti za njihova prava?“, navodi Pantić.
Biljana Cvjetković, profesor engleskog jezika u Tehničkoj školi „Mihajlo Pupin“ u Bijeljini i predsjednik Sindikalne organizacije, učestvovala je na današnjem događaju „Ženska kafana“.
„Svi smo mi svjedoci da se danas veliki broj političkih poslovnih odluka završava u kafani, što znači da mora da postoji i kafana ženska, jer i žene imaju pravo da donose odluke. Razlog što sam ja danas ovdje, jesu sve češći napadi na prosvjetne radnike, pogotovo na radnice. Svjedoci smo da je u proteklom izbornom ciklusu jako malo žena izabrano u lokalnim parlamentima, a u Bijeljnji je konkretno jedna. Pored svega toga što se priča, što se radi, rezultat nije vidljiv. Kada govorimo o nagradi „Zaslužna žena“, po meni je samo naziv indikativan, zato što da se ta nagrada zove „Zaslužna osoba godine“ to definitivno ne bi pripalo ženama. To bi opet otišlo većini muškaraca i nekad bi se tu negdje našla i žena. Mislim da mnogo više mora da se povedue računa, da se djeci priča da zaista svi imamo jednaka prava. Žene zaslužuju da budu na vodećim pozicijama, ne zato što su žene, nego zato što su vrijedne, školovane, požrtvovane i po mom mišljenju vrlo, vrlo uporne“, kaže Cvjetković.
Tatjana Perić, glavna sestra Doma zdravlja Bijeljina i trenutno jedina žena koja je dobila povjerenje građana Bijeljine za naredni saziv Skupštine, istakla je da je takva volja građana, za nju lično veliki uspjeh, ali za našu okolinu i sredinu – veoma poražavajuće.
„Smatram da je jako paražavajuće da od ponuđenih 490 kandidata za lokalne izbore bude izabrana samo jedna žena. Rezultate su pokazali da sam jedino ja žena u Skupštini i zaista mislim da nije dobar položaj žena u ovo vrijeme. Neophodno je da više žena bude zastupljeno u lokalnom parlamentu, jer prilikom donošenja nekih odluka, svjedoci smo i svjesni smo da žene razmišljaju racionalnije i da na neki bolji i ljepši način upravljaju“, navodi Perić.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
