Želimir Nešković, srpski delegat u Domu naroda BiH i potpredsjednik SDS bio je gost emisije „Oko u Oko“ portala Dešavanja u Bijeljini, gdje je govorio o povlačenju zakona o Ustavnom sudu BiH.
„Godinu i dva mjeseca ja sam insistirao na stavljanju na Dnevni red prijedloga Zakona o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, koji sam predložio na način da stranih sudija nema u njemu. Htio sam razgovore, dogovore, pregovore sva tri naroda u okviru Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Međutim najprije se nije mogao uvrstiti u Dnevni red ovakav moj prilog zakona, a nakon pet mjeseci konačno se našao na Dnevnom redu kada je to bilo u interesu HDZ-a i SNSD-a. Nakon toga, bošnjački delegati u Domu naroda se nisu uopšte pojavljivali na bilo kojoj redovnoj sjednici koja je bila sazvana. Radilo se o tom Dnevnom redu čiji je nosilac bio Zakon u Ustavnom sudu BiH bez stranih sudija. I šta smo imali priliku da vidimo? Čak i na pozive nekih međunarodnih institucija, ambasada, oni su se oglušili, imali su, očigledno, izuzetnu „podršku“ stranaca. Cijela priča unazad nekoliko mjeseci u javnosti u BiH se upućivala prema meni sa praktično „otegnutim strelicama“ da sam ja taj koji blokira. Ja sam predložio Zakon u namjeri da narodi u BiH, znači politički predstavnici iz srpskog, iz bošnjačkog i hrvatskog korpusa razgovaraju na ovu temu, jer ovo je ključna tema za budućnost BiH, a od najvažnijeg interesa za srpski narod u BiH i za Republiku Srpsku… Smatrao sam da, na ovaj način, stavljamo ovu temu ispred svih drugih tema, međutim, nije do toga došlo. I pored određenih pritisaka, bošnjački delegati se nisu pojavljivali na nastavku sjednice ko god da je sazivao, da li Ademović u momentu kada je bio predsjedavajući ili Čović, da bi jednostavno ja osjetio potrebu da više ne bude na meni teret tog blokiranja, jer sam vidio da je više postalo uzaludno“, rekao je Nešković i nastavio:
„Izbori su bili završeni, a oni i dalje mogu da se ponašaju kako hoće – bošnjački delegati u Domu naroda. Jednostavno sam osjetio da, nakon određenih medijskih istupa koji se odnose i na bošnjačke političke stranke i na određene predstavnike međunarodne zajednice u BiH, ne mogu dobiti ono što želim, da se zakon koji sam predlagao, na kojem sam insistirao, da se ne može naći na Dnevnom redu. Onda sam okarakterisan kao neko ko blokira institucije Bosne i Hercegovine, shvatio sam da u momentu kada se gospodin Vuković vraća, odnosno dobija svoje mjesto delegata u Domu naroda, polaže zakletvu, ulazi u ovaj Visoki dom, jednostavno više nema prostora… HDZ polako reterira, nema više prostora za mogućnost razgovora na ovu temu i da bošnjaci imaju puno pravo da vrše blokadu. Shvatio sam da nema više smisla da ja uopšte insistiram na tome kad ne imam pravu podršku i nisam je imao ni iz Republike Srpske. Dakle, nakon određenih medijskih istupa predstavnika međunarodne zajednice u BiH, niko se nije oglasio da stane u moju odbranu, niti neko od delegata iz srpskog naroda u Parlamentu BiH, niti predstavnici političkih organizacija koje dolaze iz Republike Srpske. Oni u početku nisu ni stajali iza mene, nego tek u momentu kada im je to odgovaralo. Nisam htio više da budem preduslov za bilo kakva blokiranja, ne samo u Domu naroda, nego uopšte u institucijama BiH“, objasnio je Nešković.
Kako kaže, njega niko nije pozivao niti iz OHR-a, niti iz bilo koje ambasade koje su prisutne u BiH, nego je, jednostavno, sam shvatio…
„Sam sam shvatio da, insistirajući na tome da bošnjački delegati zajedno sa hrvatskim i srpskim razgovaraju na tu temu, ostao sam sam na vjetrometini. Bošnjački delegati su imali čak i nakon neke izjave koje su došla iz Američke ambasade u BiH imali su neku vrstu nagovještaja, pa čak mogao bih reći i pritiska da treba da se pojave na sjednici, na što su se oni oglušili nisu čak ni reagovali medijski. Gospodin Šmit, takozvani visoki predstavnik koji nema legitimitet da obavlja tu poziciju i mi koji dolazimo iz Republike Srpske, tako i ja i mi koji dolazimo iz Srpske demokratske stranke, ga ne smatramo legitimnim Visokim predstavnikom međunarodne zajednice u BiH je, takođe, imao neki medijski istup u kojem je spominjao mene kao delegata koji blokiram rad Doma naroda. Nisam se uplašio, ne vjerujem da bih uopšte mogao da snosim neke posljedice, pogotovo ne u nekom kraćem vremenskom roku – 20 godina niko od predstavnika Srpske demokratske stranke nije sankcionisan… ali sam shvatio, kroz samo djelovanje, odnosno nedjelovanje u narednih nekoliko dana političkih subjekata iz Republike Srpske, a prije svega mojih kolega delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, da niko nije odreagovao niti na to, niti na reagovanje Američke ambasade, niti na konstantne bošnjačke istupe – sam sam ostao u toj borbi. Jednostavno, bilo je potpuno prirodno da povučem ovaj Zakon, jer, nakon godinu i dva mjeseca borbe da se on uopšte pojavi na Dnevnom redu, shvatio sam da niti ja imam taj politički kapacitet, niti neko drugi koji ima politički kapacitet ili više njih nisu htjeli stajati iskreno iza mene“, istakao je Nešković
Još jednom je istakao da izjava Kristijana Šmita nije uticala na njega da donese tu odluku.
„Radi se o dugom vremenskom periodu. Još nešto da bude jasno, dakle svima u javnosti Republike Srpske i BiH – mi smo izašli iz jednog predizbornog i izbornog procesa. Očekivao sam od bošnjačkih delegata da su se plašili reakcije javnosti u Federaciji BiH i plašili se potencijalnih glasača koji su mogli negativno da ocijene njihov eventualni dolazak na sjednicu Doma naroda na kome bi se raspravljalo o Zakonu koji sam ja predložio, dakle o odlasku stranih sudija iz Ustavnog suda BiH. Međutim, prošao je izborni proces, Čović sazvao nastavak redovne sjednice… Imali smo hitnu sjednicu nakon toga koju koriste ovi koji vrše Vlast na nivou BiH sa 20 tačaka. Znači, pokušavaju se hitne sjednice zamijeniti redovnim. Imamo potpuno apsurdne situacije. Na to bošnjaci likuju, pogotovo nakon Šmitovih reakcija. Dakle, na neki način Šmit je zaštitio bošnjačke delegate“, objasnio je Nešković i nastavio po pitanju SDA:
„Moram reći da je SDA ostvario jedan dobar izborni rezultat. Koliko sam shvatio, oni su povećali broj lokalnih zajednica u kojima će vršiti Vlast u Federaciji BiH. Dakle, mogli su da se pojave na nastavku sjedinice još u utorak, ali oni imaju toliku podršku, ne samo SDA, nego predstavnici svih bošnjačkih partija sa sjedištem u Sarajevoj, izuzetnu podršku međunarodne zajednice… Pokušavam i sam da shvatim, nemam informacije, ali gospodin Čović, jednostavno, pokušava, najprije stavljajući sjednicu, pozivajući prije samih izbora, pozivajući delegata u Domu naroda na sjednicu dva dana nakon izbora, pokušava da pokaže svoj izražen rad na evropskom putu. Već ima najave da bošnjački delegati neće doći, znači na neki način se pere pred međunarodnom zajednicom. S druge strane, potpuno je logično da, nakon završenih lokalnih izbora, koalicija koja vlada na nivou BiH, a koja drži praktično u blokadi rada institucija Bosne i Hercegovine, treba da konačno sjedne i dogovori da se nešto radi, jer mi i prije ove blokade od strane bošnjačkih delegata, morate znati da među ovih pet delegata se nalazi jedan iz vladajućih koalicija Ademović iz NIP-a. Dakle, nije bilo funkcionisanja Savjeta ministara. Imali smo, prije godinu dana, intenzivan rad na donošenju brojnih zakona koji su poprilično paušalno doneseni sa brojnim zamjerkama i međunarodnih institucija, prije svega, Evropske komisije, samo da bi se praktično u februaru dobio kandidatski status, odnosno otvoreni pregovori sa Evropskom unijom… Dakle, nakon odluke Savjeta Evrope za otvaranje pregovora BiH sa Evropskom unijom i nakon toga nema nikakvih suštinskih zakona. Savjet ministara ne radi uopšte u evropskom, znači reformskom kapacitetu… E, onda imamo blokadu bošnjačkih delegata, praktično nerad institucija, nerad Doma narode je uticao i na nerad Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, odnosno na rad u nekom djelomičnom kapacitetu. Imali smo sedam mjeseci jednog nerada možda u procentu koji bi se okarakterisao sa 90% institucijama Bosne i Hercegovine i potpuno je prirodno da oni koji nose vlast sjednu nakon ovoga. I sada, kada su stvari otvorene, kada očekujemo da se bošnjački delegati vrate na sjednicu – sve je odblokirano na ovaj način. Ja ne vidim više razloga šta bi više kočilo Bosnu i Hercegovinu da radi. Evo, čujem neke najave da predstavnici SNSD-a, dakle i predstavnik SNSD-a i delegati SNSD-a u Domu naroda najavljuju, praktično, njihov prijedlog Zakona u Ustavnom sudu BiH“, naveo je Nešković.
Nešković je ponovio da nije htio nikome biti moneta za potkusurivanje, nije htio da se na njegovo ime više stavlja teret bilo kakvog preduslova za blokiranje.
„Nemojte zaboraviti da sam ja 28. avgusta 2023. godine prvi put predložio Zakon o Ustavnom sudu bez stranih sudija. Tada Špirić, koji dolazi iz SNSD-a kao predsjedavajući, kolegijuma Doma naroda nije uopšte dozvolio da se na Dnevnom redu nađe moj prijedlog zakona. Takođe, i nakon naredne dvije do tri sjednice kojima je predsjedavao, Špirić nije dao, doduše u to vrijeme sa Čovićem zajedno, a onda na insistiranje Čovića, gdje kaže fino „dajte, pustite, neka se nađe na Dnevnu redu taj zakon pa da ga nabijemo nogom i završimo više priču o tome“, tek onda je došlo do dogovora da dva člana kolegijuma, Špirić i Čović nadglasaju Ademovića koji je ostao praktično usamljen i nije mogao da ne dozvoli da se na Dnevnom redu nađe ovaj zakon. Onda su se bošnjački delegati povukli iz te priče, jer su se plašili predizborne kampanje. Sada je put potpuno otvoren za rad svih institucija Bosne i Hercegovine i meni više niko ne može ništa prigovarati da sam ja taj koji blokira rad institucija“, rekao je Nešković.
Rad stranih sudija, prema Neškovićevom mišljenju, utiče katastrofalno.
„Prisutstvo stranih sudija u BiH otežava u BiH funkcionisanje iz više aspeka. Ako govorimo o evropskom putu Bosne i Hercegovine, jedan od uslova za ulazak Bosne i Hercegovine u EU jeste odlazak stranog faktora iz svih institucija u Bosni i Hercegovini. Dakle, sama Evropska komisija je prije nekoliko godina naložila da više nema, da se pitanje stranih sudija, čiji izbor donosi predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, reguliše na drugačiji način kroz Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine. Dakle, ja se na ovaj način zalažem da strani uticaj u Bosni i Hercegovini direktnim članstvom ljudi koji nisu državljani Bosni i Hercegovine, se ukine, završi, da bismo mi ovdje, Srbi, Hrvati, Bošnjaci i ostali dogovarali sve procese u BiH, pa tako i evropski put koji nam je nasušan i koji zaista treba da bude izuzetno brzi, jer mi kasnimo za svim zemljama, ne samo Zapadnog Balkana nego za svim zemljama Evrope i na taj način omogućimo dogovor ovdje. Ako 30 godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma mi nismo u stanju da se dogovorimo, ja ne znam kako BiH može funkcionisati. Dakle, jedan od mojih apostrofa, koje sam ja iznio u Parlamentarnoj skupštini BiH na presu koji sam sazvao, jeste upravo taj – ne vidim mogućnost dogovora tri naroda ovdje u BiH. To je paradoksalno za BiH. Moja namjera je i bila da BiH ne bude protektorat, odnosno da trenutno bude protektorat u što manjem obimu, da se otvore razgovori, ali ne samo da određeni predstavnici političkih organizacija, prije svega, koji dolaze iz Sarajeva, ne da ne žele da BiH ne bude protektorat, nego njima to potpuno odgovara. A ako govorimo o Ustavnom sudu BiH, pa Ustavni sud BiH donoseći svoje odluke, koje su zaista upitne da li su legitimne i donoseći sam Pravilnik, mijenjujući Pravilnik o svom radu, bez ustavnog osnova, nego ljudi sami u Ustavnom sudu BiH sjednu, dogovore Pravilnik na koji način oni hoće da rade – na taj način uskrate mogućnost Srbima da čak i kada ne prisustvuju, da taj Ustavni sud takav može da donosi odluke i donosi ih konstantno na uštrb, protiv koristi srpskog naroda, pokušavajući da nam oduzmu šume, vode, planine, sve ono što je imovina Republike Srpske. Mi kad se usprotivimo tome i onda na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske donesemo određene zaključke, pa onda izađemo zajedno na nivou BiH, kao što i treba da djelujemo, onda samo ja nakon određenog vremena ostanem kao jedna budala da se borim za interese Republike Srpske čuvajući zaključke Narodne skupštine Republike Srpske, a oni kažu da najprije treba da riješimo Zakon o Ustavnom sudu BiH, pa tek onda sve druge evropske reformske zakone kako bismo se uopšte priključili donošenju drugih zakona u BiH. To je jedan od razloga zašto sam ja otvorio ovu temu, zašto sam je bacio u bošnjačko dvorište u BiH u ovom Visokom domu“, objasnio je Nešković.
Nešković kaže da je pitanje koliko ima prostora u BiH za razgovor.
„Ja sam za razgovor. Ja sam relativno mlad čovjek sa 41 godinom života, odlučio sam ovdje da živim sa svojom porodicom, u Republici Srpskoj da se kroz politički rad pokušavam profilisati i uticati na što bolji položaj Republike Srpske u Bosni i Hercegovini i sam mi je takav status kao delegata u Domu naroda da štitim interes. To je moj posao da štitim interes srpskog naroda. Nakon ovakvih dešavanja u Bosni i Hercegovini, jako sam razočaran i izrazito sumnjam u mogućnost bilo kakvog razgovora, a tek onda dogovora u okviru tri naroda. To je ono što bi nam bilo najpotrebnije za neku iole dobru budućnost BiH“, istakao je Nešković.
Prema njegovim riječima, nije ovo prvi povod da predstavnici Vlasti Republike Srpske usmjeravaju „strelice“ prema njemu.
„To se dešavalo i prema drugim predstavnicima SDS-a i u prethodnim godinama i u prethodnim ciklusima. Imali smo priliku vidjeti u samom predzbornom periodu da se diže optužnica protiv predsjednika Srpske demokratske stranke Milana Miličevića, praktično u jednom montiranom procesu. Dakle, jasno je meni da mi duži niz godina imamo ovdje strelice iz SNSD-a prema predstavnicima SDS-a i da nas nazivaju „izdajnicima“. Upravo su oni pokazali na način da nisu stali iza mene, najprije nisu htjeli da mi dozvoli da se uopšte nađe na Dnevnom redu. Ja, koliko sam se svađao sa Špirićem, više da se svađao sa Špirićem nego sa Džaferovićem. Koliko god je Džaferović govorio o neustavnosti Zakona koji sam ja prilagao, Špirić je to ustvari onako tiho nedozvoljavao i govorio da nema osnova, da nema volje u kolegijumu. Kada je i konačno bila volja, Čović je izgurao, nije izgurao Špirić, nego Čović, čovjek koji dolazi iz hrvatskog naroda, koji je i govorio o tome da je dobro, da treba razgovarati o odlasku stranih sudija, jer i on je zato, koliko sam ga shvatio iz medija, da treba tri narode da se dogovaraju, s tim što moram reći da i on dovodi do apsurda određene izjave, jer će glasati protiv ovog zakona. Malo je kontradiktoran, ali, kažem nije me iznenadilo, ali mi je na neki način žalosno – Srbi treba da budu jedinstveni u zajedničkim institucijama Bosne i Hercegovine, ne treba na ovaj način da se ponašaju, mi treba zajedno da djelujemo da se borimo, ne samo kada je u pitanju Zakon o Ustanovoj sudu, BiH. Sutra će biti neki drugi zakon. Ima zakon o PDV-u koji sam ja predložio, ima cijeli niz zakona koji štite interese Republike Srpske i srpskog naroda gdje mi treba da budemo jedinstveni zbog tog naroda koji nas je poslao u Sarajevo da štitimo naše interese, ali vidim neke paranoične izjave koje dolazi iz rukovodstva SNSD-a da ovdje postoje neke zakulisne radnje na relaciji SDS-HDZ trojka. Zaista nisam upoznat u takve informacije nemam ih ja, nemam ih. I moram reći da preko 15 do 16 godina SNSD koalira sa HDZ-om i ima izuzetno dobru saradnju. S druge strane, HDZ, odnosno predsjedavajući kolegijuma Doma naroda, Čović, kao predsjednik HDZ-a je dozvolio gospodinu Nenadu Vukoviću da na kraju hitne sjednice praktično preuzme mandat, položi zakletvu, potpiše izjavu što su sve vrijeme SNSD-ovi delegati i njihovi predstavnicim ne samo u Domu naroda, nego u partiji okarakterisali kao način koji nije legitiman, a onda, pod njihovim zatvorenim očima se to desi… Ovdje ima mnogo stvari koje su čudne. Meni miriše na sve, da su stvoreni preduslovi za odblokiranje već bili sa samim krajem izboram dakle u samoj izbornoj noći. Vlasti u Savjetu ministara itekako odgovara odblokiranje, jer više im je dosta vjerovatno međunarodnih pritisaka“, rekao je Nešković.
Kako kaže, stvorena je slika, od strane režimskih medija, da se radi o nekim zakulisnim radnjima.
„Na taj način možda postoji paranoja kod predstavnika SNSD-a da bi možda moglo doći do promjene vlasti na nivou BiH, prije svega, u oba doma Parlamentarne skupštine BiH, ali vjerujte, za sada, zaista, nije realno o tome govoriti. Ključan faktor u svemu je HDZ, odnosno gospodin Čović. Činjenica da postoji blagi odstup gospodina Čovića u odnosu na SNSD i to je primjetno unazad nekoliko mjeseci, a moram reći da je njegova bliskost sa strankama Trojke veća sada nego prije dvije godine kada su zajedno formirali vlast u Federaciji BiH i na nivou Bosne i Hercegovine, tako da zaista postoje neki elementi koji možda ulivaju dijelamično strah SNSD-u, ali zaista o toj relaciji SNSD-a i HDZ-a ja mnogo manje znam nego sami predstavnici SNSD-a. Nije bilo zaštite iz Republike Srpske, čak šta više je bilo je odapinjanje strelica prema meni. Meni bi bilo logično da predstavnici SNSD, odnosno Vlast iz Republike Srpske, prije svega, odapinju strelice prema bošnjačkim delegatima, jer oni su blokirali. Dobio sam informaciju da gospodin Kovačević, kroz medije naravno, najavljuje svoj odnosno SNSD, prijedlog zakona. Najprije, moram se upoznati sa sadržajem tog Zakona, ali ako on i ole sličan ovom Zakonu koji sam ja predložio, a SDS i SNSD su ga zajedno predložili prije osam godina, znači tada su se slagali s njim. Ako je iole sličan, ja ću ga podržati i SDS će podržati taj Zakon jer je on u interesu srpskog naroda. Ja najprije moram reći da ja sumnjam da će oni njega uopšte predložiti, jer bi to uvelo Bosnu i Hercegovinu u jednu novu blokadu, a mislim da SNSD i sam gospodin Dodik imaju previše tereta, trenutno, na svojim leđima i da se neće upustiti u tu avanturu. Ako se to desi ja opet kažem, ponavljam, podržaću, iako sumnjam. Takođe, moram reći da gospodin Kovačević, nisam siguran koliko je iskren u toj namjeri. Vidjećemo u narednih nekoliko dana, da li će se to zaista desiti. Najprije moramo vidjeti ovaj sastanak trojke SNSD-a i HDZ-a, u kom će pravcu, generalno, ići dogovor vladajuće strukture na nivou Bosne i Hercegovine. A moja podrška će biti potpuno iskrena prema predstavnicima većine iz srpskog naroda u Sarajevu“, istakao je Nešković i napomenuo da je Čović izjavio da će odbaciti ovakav zakon.
Prema Neškovićevim riječima, povlačenje Zakona je njegova odluka, uz razgovor sa rukovodstvom Srpske demokratske stranke i da nije bilo nikakvog problema.
„Nije bilo nikakvog kočenja, tako da vrlo jednostavno smo se usaglasili i ovo je bio jedan normalan slijed događaja. Srpska demokratska stranka kao nacionalno odgovorna stranka i kao stranka koja je sa svojim narodom i vojskom stvorila Republiku Srpsku već kroz moj prijedlog Zakona ima jasan stav. Mi na ovaj način želimo zaštititi Republiku Srpsku. Najprije ćemo sačekati, vidjeti da li će biti prijedloga Zakona o Ustavnom sudu BiH. Mi ćemo donositi sve odluke na način da su one u korist srpskog naroda u BiH i u korist Republike Srpske. Ja sam, povlačejući ovaj zakon, ostao pri svom stavu da je za BiH dobro rješenje da nema stranih sudija. To je stav i Srpske demokratske stranke“, rekao je Nešković.
Nešković je još naveo da SNSD ima mogućnost da nedolaskom svoja tri delegata, zablokira rad Doma naroda.
„Sav teret koji ima SNSD i predsjednik SNSD na sebi su toliki da sumnjam da će se usuditi da to urade. S druge strane jedino bi se to moglo desiti ako bi SNSD-ov delegat ili njihov klub, predložio neki sličan Zakon o Ustavnom sudu BiH bez stranih sudija, kao što sam i ja predložio, pa da ponovo izazove reakciju bošnjačkih delegata. Prvo, da li bi se ono uveo u Dnevni red i, ako bi se izglasao, onda bi sigurno delegati iz reda bošnjačkog naroda izbjegli da se pojave na takvoj sjednici. Sumnjam da bi SNSD obezbijedio sebi takav luksuz za novom blokadom, jer onda bi to bila blokada na blokadu, a to se do sada nije baš tako dešavalo. Uvijek se dešavalo da postoji blokada, pa se odblokira rad institucija Bosne i Hercegovine na određeni period, pa se onda opet iz nekog interesa zablokira. Ja vjerujem da su institucije Bosne i Hercegovine trenutno prvohodne povlačenjem mog Zakona i vjerujem da sigurno za jedan period SNSD se neće usuditi da blokira institucije Bosne i Hercegovine“, kaže Nešković.
Kao što je prethodno pomenuo, Nešković je pokrenuo i Prijedlog zakona o izmjeni PDV.
„Još ranije, zahvaljujući mojim insistiranjima i insistiranjima mojih kolega koji dolaze iz kluba SDS-a i PDP-a Pravdi za red iz Predstavničkog doma Parlamenta BiH, mi smo već uspjeli primorati, prije svega, SNSD i HDZ da prihvate izmjene još prije nekoliko mjeseci kada smo nivo za ulazak u PDV sistem sa 50.000 na 100.000 konvertibilnih maraka uspjeli da izguramo. Sada guram Izmjene zakona o PDV-u na način da osnovne životne namirnice, njih praktično sedam koje podrazumijevaju učila, pomagala za djecu, školarce, visokoškolce, zatim sjemena, đubriva, mlijeko, mliječne proizvode… cijeli niz određenih osnovnih životnih namirnica pomagala za djecu, hrana za djecu, osnovne životne namirnice koje u mnogim zemljama Evropske unije, pa i u zemljama regiona su oporozovane sa nultom stopom PDV-a. Na taj način bi se olakšalo život mladim bračnim parovima, svim građanima u BiH i ja očekujem, zaista, da se uđe u ozbiljne razgovore po ovom pitanju, na nastavku ove redovne sjedice, a to će se desiti 29. oktobra ove godine. Tako da ja očekujem pozitivne reakcije, ne da razmišljaju isključivo politički, nego u interesu građana moje kolege koji dolaze iz raznih političkih opcija u Domu naroda i dam zaistam na ovaj način omogućimo građanima Bosne i Hercegovine bolji život i da izglasamo ovaj Zakon u ovoj Visokom domu, naravno onda da mu napravimo prohodnosti u Predstavničkom domu parlamenta BiH“, zaključio je Nešković.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com