Docent dr Nada Marić, specijalista medicine rada, načelnica Centra za medicinu rada i sporta Bijeljina i šef Katedre za medicinu rada i sporta Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, a doktor Marić sprovela je i značajan broj istraživanja u Republici Srpskoj od kojih su neka objavljena u međunarodnim časopisima od izuzetne važnosti ali naravno i dio u domaćim časopisima od nacionalne važnosti – osim što je stručnjak u svojoj profesiji i kandidat je za odbornika u SG Bijeljina, politička partije DEMOS, na rednom broju 9. Doktor Nada bila je gost emisije „Oko u Oko“ portala Dešavanja u Bijeljini.
Aktivirano Društvo ljekara medicine rada koje u Republici Srpskoj nije postojalo
„Nedavno sam sa grupom kolega, u svoju biografiju bih to dodala, aktivirala Društvo ljekara medicine rada koje u Republici Srpskoj nije postojalo sigurno unazad dvadesetak godina. To je bilo prije nepunih godinu dana, tako da smo već tu pokrenuli isto značajne akcije, projekte na unapređenju zdravlja i zaštite na radu“, započela je dr Marić razgovor u emisiji „Oko u Oko“
Medicina rada pripada preventivnim granama medicine i osnovni cilj medicine rada jeste unapređenje zdravlja radnika, zaštita na radu i unapređenje, poboljšavanje uslova rada na radu.
„To je jedna široka oblast koja obuhvata različite aspekte od fiziologije rada, od higijene rada i sredine ispitivanja uslova radne sredine do procjene i ocjene radne sposobnosti i to je jedan jako dinamičan proces. Znači, nije klasična medicina gdje se mi samo zadržavamo na ambulanti, tako da to je negdje, prije svega, te preventivne grane su, smatram, jako bitne. U medicini postoji jedna teza koju ja često volim da pomenim, a to je – bolje spriječiti nego liječiti. Tako da je moja ljubav od početka bila prema tim preventivnim granama i zbog te dinamike posla koja obuhvata i komunikaciju i sa radnicima i sa poslodavcima i uopšte različite aspekte izučavanja i samog tehnološkog procesa uslova radne sredine. Znači, mi moramo da poznajemo i druge oblasti… to je negdje mene povelo da se odlučim za medicinu rada. Jedan dio jeste i što je ona donekle bila jako zapostavljena u Republici Srpskoj, tako da tu sam negdje pronašla svoju želju i mogućnost da radim da nešto doprinesem“, objasnila je dr Marić.
Meni politika lično ne može nešto donijeti, ali može mojim idejama
S druge strane, dr Marić se odlučila ući i u politiku i to u DEMOS.
„Ja sam u medicini rada desetak godina, nešto više imam radnog staža, nisam sve vrijeme u medicini, ali desetak godina radim u medicini rada. Dio specijalizacije i doktorske studije sam provela u Beogradu. U komunikaciji sam, preko različitih projekata koje radim sa međunarodnim organizacijama, što se tiče medicine rada i tu sam prepoznala da postoji dosta mogućnosti, da mi imamo prostora da unaprijedimo zaštitu na radu, da unaprijedimo uslove rada u Republici Srpske, da na neki način zaštitimo i poslodavce. Ima dosta aspekata gdje su na neki način i poslodavci oštećeni, tako da upravo moja želja da postignem nešto povukla me je… Kao što sam rekla na početku, mi smo inicirali i to Društvo medicine rada, napisali smo neke izmjene, nove pravilnike da uvodimo, ali nažalost sami to ne možemo, jednostavno, moramo da se uključimo donekle u politiku i da budemo prepoznati. Tako da je moj cilj u politici ne zbog sebe, jer sam se ja što se tiče struke prilično ostvarila, meni politika lično ne može nešto donijeti, ali može mojim nekim idejama, koje su smatram da su jako bitne za sve nas“, iskrena je dr Marić.
Zakon je nedorečen – ustanova može da radi ocjenu radne sposobnosti, ali ko može da radi ocjenu radne sposobnosti?
Zakonom o zdravstvenoj zaštiti doneseno je da Domovi zdravlja mogu da rade ocjenu radne sposobnosti, a dr Marić kaže da tu nema zaposlenih specijalista medicine rada…
„Tu nema zaposlenih specijalista medicine rada, znači imamo doktore medicine, specijaliste porodične medicine, eventualno specijaliste nekih drugih grana medicine… a na Medicinskom fakultetu u Banjaluci postoji subspecijalizacija ocjena radne sposobnosti. Negdje je zakon ostao tu nedorečen, jer nisu definisali… ustanova može da radi ocjenu radne sposobnosti, ali ko može da radi ocjenu radne sposobnosti? Sasvim stručno i logično je da to može da radi specijalista medicine rada, jer ta specijalizacija traje četiri godine i to nije bez razloga. Tu se savladavaju određene vještine, i teorijski i praktično, a subspecializacija traje godinu dana“, rekla je doktorka i nastavila:
Medicina rada je dugo bila zapostavljena
„Što se tiče unapređenja zaštite na radu, postoji dosta toga što možemo uraditi. Kao što sam rekla, medicina rada je dugo bila i zapostavljena, jedno desetak godina nisu ni davali specijalizacije iz medicine rada, ali jedan od ciljeva koji je negdje u suštini prvi koji smatram da ćemo inicirati uskoro preko Društva jeste formiranje pravilnika profesionalne orijentacije. To kod nas u Republici Srpskoj uopšte ne postoji. Da pojednostavim, profesionalna orijentacija podrazumijeva usmjeravanje učenika osnovnih škola u ona zanimanja koja su ona, naravno prema njihovim afinitetima, ali i procjena njihovog psihičkog i fizičkog zdravlja. U osnovnoj školi, naši roditelji nisu u suštini svesni da li naše fizičko zdravlje može da zadovolji kasnije uslove toga radnoga mjesta, jer srednje stručne škole podrazumijevaju i upisivanje za vozače. To su poslovi sa povećanim rizikom. Ti poslovi zahtijevaju izuzetnu očuvanost čula vida, koordinacije ravnoteže, funkcije kardiovaskularnog sistema, neurologškog sistema. Postoje jasno napisane kontraindikacije za obavljanje poslova vozača, a, nažalost, mi kada nemamo tu profesionalnu orijentaciju, srednju školu može da upiše bilo ko. Završiće tu srednju školu, doći će za ljekarsko za taj posao i ja ću reći da nije sposoban za taj posao. Šta ćemo mi onda? Ili usmjeravanje iz srednjih ako su to neke opšte srednje prema fakultetima za koje su te osobe fizički i psihički sposobne. Smatram da ćemo tako pomoći i tim ljudima koji će očuvati svoje zdravlje, jer oni se mogu zaposliti na radno mjesto koje će iscrpiti prije vremena njihove fiziološke mogućnosti organizma i oboliće ranije“, objasnila je dr Marić.
Medicina rada uopšte nije uključena u samom startu verifikacije povreda na radu.
„Mi dobijemo kada je već sve to verifikovano i ukoliko je ta osoba već na bolovanju 30 dana i oni nama tek stižu poslije 30 dana, ali strikno verifikaciju povrede na radu, prema pravilniku, popunjava prvoposlodavac u roku od 24 sata to šalje porodičnom ljekaru i porodični doktor, specijalista porodične medicine popunjava taj izvještaj i to se dalje šalje prema ministarstvima. Tu negdje u toj verifikaciji povrede na radu isključena je sama medicina rada, tako da, nažalost, u struci sam vidjela da se tu mogu, takođe, dešavati greške, jer opet kažem samo je specijalista medicine rada donekle stručno obučen da procijeni da li je nešto povreda na radu ili nije. Radnicima vrlo često odgovara da jeste povreda na radu, jer oni onda imaju naknadu na platu 100%, a ne 70% u slučaju bolovanja i onda oni nekada često vole da tu manipulišu. Tako da se mi znamo naći u teškim situacijama ili u ovim situacijama kada moramo da kažemo nekome da nije sposoban za posao, pogotovo u današnje vrijeme kada je jako teško naći drugi posao. Mi se tu nalazimo između pritisaka, zahtjeva tih osoba vrlo često i nekih neprijatnih situacija“, istakla je dr Marić.
Ona smatra da bi ta adekvatna profesionalna orijentacija značajno doprinjela, jer bi oni u samom startu dobro usmjerili ljude.
„Zatim dalje što se tiče samih povreda na radu na nekim sastancima koji sam ja imala i sa sindikatima i na predavanjima koje ja držim stručnim… Ako ne možemo već da mijenjamo, malo je tu i nezgodno, naravno da će pacijent prvo da se javi svom porodičnom doktoru… Mi smo ipak odvojene ustanove, ali da se na neki način uključi medicina rada kao konsultativna. To bi zaštitilo poslodavce, da postoji mogućnost nekog dodatnog specijalističkog u slučajima kada nisu sigurni da li je nešto povreda na radu ili nije nešto povreda na radu, da se na neki način to zakonski reguliše i smatram da bi to bilo od interesa za sve“, navela je dr Marić.
Doktor Nada Marić rođena je u Bijeljini, kao i njeni roditelji i istakla je da itekako voli Bijeljinu, Semberiju i život u njoj.
„Naravno, kao većina ljekara, mogla sam da odem u inostranstvo, ne mogu da kažem da u jednom periodu, pogotovo u periodu kada nisam mogla da se zaposlim uopšte kao ljekar, da sam razmišljala o tome, ali sam ipak odlučila da su ovi prostori… ne znam kako bih rekla… pitomi za život, da mi ovdje gajimo još uvijek neke tradicionalne vrijednosti koje ja jako cijenim, tako da ja smatram da trebamo ovdje da ostanemo, a naravno da se potrudimo da uvidimo u svim sferama, ne samo u medicini, nego u svim drugim sferama neke nedostatke gdje bismo mogli da unaprijedimo, da budemo zadovoljniji i srećni“, iskrena je dr Marić.
Kako kaže, kada je riječ obrazovanju, primijetila je da je u posljednje vrijeme dosta fakultetski obrazovanih ljudi.
„Međutim isto tako imamo jako dosta fakultetskih ustanova, veliki broj. Ja predajem na medicini, na zdravstvenoj njezi… Ima tu, uvijek se nađu kvalitetni ljudi, kvalitetne grupice, tako da ja sam zadovoljna svojim studentima. Prije toga sam radila i u srednjoj medicinskoj školi prije uopšte medicine rada. Danas srećem te moje učenike. Generalno, naravno da postoji mogućnost za unapređenje, ali mislim da je to sve okej“, rekla je dr Marić i omladini preporučila da pročitaju trilogiju Pekića, koga ona obožava.
Doktro Marić smatra da je potrebno raditi na sebi.
„Ako smo mi zadovoljni sobom onda ćemo imati i želju da pomognemo i drugima da pomognemo našoj zajednici, da i samim tim doprinijećemo globalnoj sreći i zadovoljstvu“, riječi su Nade Marić.
Za kraj, biračima je poručila sljedeće:
„Dragi sugrađani, birači, moja poruka će biti kratka – svaki izbori… ja znam nisu vjerovatno ni prijatni… Neki možda smatraju čak i dosadnim, moram tako da kažem, ali su u suštini za sve nas jako bitni i zamolila bih vas da dobro birate vaše izbore, da birate one ljude koji su ostvareni u svojim profesijama, oni koji imaju jasne ciljeve, koji imaju jasne želje i da mudro birate, jer od toga zavisi život svih nas. Ja ću, naravno, reći da „Bez dileme“ to radim, malo ću biti subjektivna, ali mislim da je jako bitno da dobro proberu i to bih kratko poručila“, poručila je dr Marić.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
