U prostorijama Gradske uprave Grada Bijeljina, danas je održan Okrugli sto na temu zaprašivanja komaraca na teritoriji Grada Bijeljina.
Ljubiša Petrović, Gradonačelnik Bijeljine izjavio je da su iskustva drugih, pogotovo stručnjaka za ovu oblast, izuzetno poželjna kako bi se došlo do najboljih mogućih efekata prilikom tretmana larvi i odraslih jedinki komaraca na ovom području.
„Dobili smo konkretne odgovore o preparatima koji se koriste u regionu protiv komaraca. Niko nema čarobni štapić u rješavanju ovog problema, ali ćemo višegodišnjim ozbiljnim pristupom nastojati da maksimalno smanjimo populaciju komaraca na našem području. U najkraćem mogućem roku ćemo početi zaprašivanje odraslih formi komaraca, jer nas očekuje još jedan tropski talas u avgustu. Preparati za suzbijanje komaraca nemaju isto dejstvo na različitim dnevnim temperaturama. Ovakvi skupovi će postati praksa u narednom periodu, jer želimo da definišemo najefikasnije mjere u suzbijanju komaraca. Semberija i Bijeljina imaju više od 400 kilometara kanalske mreže. Zbog spore tenderske procedure, nisu na vrijeme pokošeni kanali, a kasnilo se i sa larvicidnim tretiranjem komaraca“, istakao je Petrović.
Mihaela Kavran, docent doktor biotehničkih nauka na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu pohvalila je napore i incijativu Gradske uprave Bijeljina oko organizovanja ovog okruglog stola.
„Jako je važno zbog kompleksnosti pitanja suzbijanja komaraca, povezati nauku i praksu i veoma je važno da kompanije, koje rade suzbijanje komaraca, imaju potpunu podršku, prije svega, Gradonačelnika, a, takođe, i eksperata iz ove oblasti. Ja bih iskoristila i priliku da pošaljem poruku građanima Republike Srpske da je njihov doprinos suzbijanju komaraca veoma veliki. Zadržavanjem vode i čuvanjem vode u bilo kakvim posudama manjih ili većih dimenzija, mi indirektno proizvodimo komarce i potrebno je prazniti sve te posude, eliminisati vodu koju možemo eliminisati i na taj način pružiti podršku i pomoć kompanijama za suzbijanje“, objasnila je Kavran.
Profesor Branimir Hakenberger sa Sveučilišta u Osijeku istakao je da populacija komaraca postaje sve veća u ovom regionu, te da na to utiču i klimatske promjene.
„Uglavnom smo se složili u tvrdnjama i u činjenici da taj problem postoje sve veći i veći zbog klimatskih promjena, da se treba prilagođavati klimatskim promjenama, a ono što je u svemu ovome izuzetno dobro, zanimljivo, iznenađujuće, a to je da jedna Uprava ima dobar stav prema tome i da je okupila stručnjake iz cijelog regiona, ovdje smo osim iz Bosne i Hercegovine, mi iz Hrvatske, kolege iz Srbije, tako da različite iskustva su se ovdje ispreplela i zaključak je, jednostavno, da treba i dalje surađivati i da uz sva skupljena iskustva se može taj problem riješiti u nekom doglednom vrijeme“, istakao je Hakenberger i dodao da je teško reći koja je najbolja metoda da se riješi ovaj problem.
„Svaka metoda ima neke svoje prednosti i neke svoje nedostatke. Najbolja, što se tiče okoliša i što se tiče efikasnosti, je zapravo adulcisidno tretiranje tretiranje ličinki. Međutim, populacija komaraca u ovom trenutku je toliko velika da nije moguće sa larvicidnim tretmanom potpuno riješiti taj problem, nego se mora poreg larvicidnog tretirati i adulcidno. Dakle, to je zamagljivanje, urošavanje, zadimljavanje, zaprašivanje, već koja metoda… Ukoliko se to sve radi neko određeno vrijeme, vrlo pažljivo i u skladu sa nekakvim ekološkim principima, u neko dogledno vrijeme se može smatrati da će se taj problem riješiti“, riječi su profesora.
Profesor iz Beograda, Mirko Draganić istakao je da je nekoliko godina radio u preduzeću “Eko zaštita” u Bijeljini.
„Jedini mogući način rešavanja toga je sa dobrim ljudima, obučenim ljudima, to je glavni resurs, jer džaba i IT i sve ako niste naučili njega da upotrebljava dron. Znači, trebate da imate prvo ljude i treba da imate, poslije toga, dron. Ne treba vam telefon mobilni ako ne znate da ga koristite. Tako da, svaka institucija koja se bave s tim problemom treba da obuči svoje ljude u institucijama, a postoje institucije u Srbiji, u Hrvatskoj, svuda da se obuči za taj posao koji treba raditi“, rekao je profesor Draganić.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
