Mile Spasović, diplomiran inženjer zaštite od požara i starješna Teritorijalno vatrogasne spasačke jedinice Bijeljina, bio je gost portala Dešavanja u Bijeljini i emisije “Oko u Oko” kada je, između ostalog, pričao o trenutnoj situaciji u TVSJ.
Spasojević je jedan od pripadnika TVSJ sa najdužim stažom – počeo je sa radom u TVSJ 1993. godine
“Ja sam davnih 90-tih, odnosno 1. juna 1993. godine počeo da radim u Vatrogasnom društvu Podrinje u Janji. Tada sam imao 29 godina i radio sam punih deset godina u Vatrogasnom društvu u Janji. Poslije toga, ukazalo se mjesto u Vatrogasnom društvu, tada je bila Profesionalna vatrogasna jedinica u Bijeljni i prešao sam 1. Januara 2003. godine. Kada sam studirao, nisam nikad razmišljao da ću raditi u Vatrogasnoj jedinici, ali, eto, “ispala” je ta šansa da počnem da radim, to sam i zavolio i ostao sam punu 31 godinu, sad je 32. godina kako radim u Vatrogasnoj jedinici. Mislim da se nisam pokajao”, rekao je Spasojević.
Kako kaže, unazad 20 do 30 godina, vatrogasci nisu baš bili “popularni” među građanima, odnosno, bili su uvijek “po strani”.
„S obzirom na širenje ove lokalne zajednice, povećanje broja stranonika, samim tim i povećanje požara i povećanje broja vatrogasaca, mi smo često na terenu i u javnosti, tako da su građani prepoznali značaj vatrogasaca na području jedne lokalne zajednice, prvenstveno u Gradu Bijeljina i mislim da sad imamo jedan dobar respekt od strane građana da nas cijene i cijene ono što radimo, a radimo dosta stvari. Pored gašenja požara, pružamo pomoć građanima. Sad, pogotovo ovih dana, snabdijevanje pitkom vodom sela koja nemaju vode, voženju vode za stoku… Bili smo aktivno uključeni u dvije velike poplave koje su bile u području Grada Bijeljine 2010. i 2014. godine i, pored tih drugih tehničkih intervencija, 24 sata smo na raspolaganju građanima. Mislim da sada vatrogasci zauzmaju značajno mjesto u ovoj društvenoj zajednici“, objasnio je Spasojević.
Bijeljinska TVSJ godišnje, u prosjeku, ima od 350 do 400 intervencija od kojih 15 do 20% nisu požari.
„To su neke tehničke intervencije, kao što je otvaranje vrata, popravke, otvaranje lifta, intervencije u pružanju pomoći u saobraćajnim nezgodama itd. Nekad je naš broj bio 93. To su ti tzv. kratki brojevi koje građani treba lako da zapamte i oni su besplatni. Unazad nekih 15 do 20 godina, sada je to prepravljeno na broj 123 radi lakšeg pamćenja i građani uvijek mogu da pozovu taj besplatan broj. Jedno vrijeme su to mahom djeca zloupotrebljavala, pozivala nas, međutim to se značajno smanjilo, i čak i nema više takvih ometanja i zauzmanja tog broja, jer je on za dojavu neke elementarne nepogode, odnosno nesreće ili požara. U slučaju potrebe potrebno je da pozovete 123 ili čak i 122, s obzirom na to da imamo dobru saradnju sa policijom, tako da oni nama dojave u slučaju poziva vezanih za nesreću u kojoj možemo mi izaći u susret“, istakao je Spasojević.
Na području Grada Bijeljina trenutno je zaposleno 65 profesionalnih vatrogasaca.
„Drago mi je što su to sad više od 70% mladi vatrogasci, podmlađena ekipa. Dosta vatrogasaca je u zadnjih 4 do 5 godina otišlo u penziju, ispunilo svoj radni staž, tako da su to sad mladi ljudi, obučeni i položili stručni ispit i obavljaju posao profesionalnog vatrogasaca. Veoma mi je drago što sam 31. godinu na čelu vatrogasnih jedinica i da nisam u toku svog radnog staža imao težih povreda vatrogasaca. Pokušavamo da stavimo prioritet na ličnu zaštitu opreme vatrogasaca – prvo da zaštitimo vatrogasaca, jer ako nije vatrogasac adekvatno zaštićen, ne može adekvatnu pomoć pružiti ni drugim licima. Prvenstveno idemo na to da zaštitimo vatrogasaca, vatrogasnu opremu i da mu obezbijedimo dobru vatrogasnu opremu za uspješan rad na terenu“, rekao je Spasojević i rekao da je negdje, nažalost, opalo interesovanje mladih kada je u pitanju posao vatrogasca.
Posao vatrogasca je, svakako, na prvom mjestu težak i rizičan posao.
„Nije to baš, kao kada se gleda sa strane, lagan posao. Posao vatroglasca, prije svega, po meni je humani posao, ali je izuzetno težak posao. Kada dojave požar u stambenom objektu svi napuštaju objekat, a mi moramo da uđemo, da nađemo žarište, da ga ugasimo, da, ako je neko ostao u zadimljenom prostoriju da ga spasimo i nikad ne znamo šta nas čeka tamo, šta u objektima ima. Prošle godine smo imali slučaj gdje smo gasili kuću u kojoj je i vlasnik kuće zaboravio da mu je u prostoriji ostalo neeksplodiranih ubojitih sredstava. Došlo je do eksplozije, a na svom sreću nije bio nijedan vatrogasac ranjen. Svaki požar nosi neki svoj rizik i nikad ne znamo šta nas čeka na intervenciji. Ali nisam imao neke veće povrede vatrogasaca“, naveo je Spasojević.
TVSJ Ima 65 operativaca od kojih je 45 u Bijeljini i koji su raspoređeni po smjenama i imaju 24-oročasovno dežurstvo. Posjeduju jedno odjeljenje, odnosno vod u Janji, gdje je 16 vatrogasaca.
„Inspektori Odeljenja za eksplozivne materije i poslove zaštite od požara u Policijskoj upravi Bijeljina zaduženi su da prate naš rad u smislu obučenosti i opremljenosti. Sa njima već 31. godinu sarađujem uspješno, bez ikakvih primjedbi i od njih imamo i dobre pohvale kada dođu u ispekcijski pregled, a svake godine dolaze prave inspekcijski zapisnik. Oni nekada, u dogovoru s nama, napišu ono što nam je neophodno, kako bismo mogli i mi kod nadležnih da tražimo tu pomoć, normalno, sve u skladu sa formacijom jedinice koja oprema treba i tako se i ponašamo vodeći računa i o finansijskom stanju budžeta. Što se tiče susjednih vatrogasnih jedinica, nama je i po zakonu obaveza da sarađujemo sa jedinicama, ali ne moramo sve gledati na zakon. Ja imam izuzetno dobru saradnju sa svim vatrogasnim jedinicama u Republici Srpskoj. Najviše se družim sa starješnjama, ali znam i dosta i vatrogasaca. Pokazalo se na primjeru prošle godine, kada smo imali dva velika požara u fabrici Sava, u Mega drvu u Ljeljenči, da smo tada tražili u ispomoć jedinicu iz Brčkog i Lopara, Ugljevika i Zvornika i sve te jedince došli su u pomoć. Naravno, ja sam rekao „Daj Bože da vam ne vratim“, ali je to naša obaveza da pomognemo drugim opštinama. Mi smo jedne godine išli u Trebinje da pomažemo vatrogascima Trebinja kada je bio onaj veliki požar. Sa gradskom Civilnom zaštitom imamo saradnju kao da smo jedna služba, a i bavimo se sličnim stvarima“, ispričao je Spasojević.
TVSJ Bijeljina na raspolaganju ima oko 20 vozila različitih namjena.
„Imamo i prateća vozila i komandno vozilo i vozila za tehničke intervencije – oko 20 vozila. Nabavili smo 12 vozila. Prvo vozilo koje smo nabavili novo je bilo 2005. godine, to će sada punih 20 godina kako je prvo vozilo nabavljeno. Poslije toga smo nabavili još i negdje oko 11 do 12 vozila novih smo nabavili u vatrogasnu jedinicu. To je malo stalo sad. Zadnje vozilo smo nabavili 2017. godine kada smo nabavili tri vozila. Mislim da ćemo u narednim godinama raditi ponovo nabavku koja nam je potrebna“, istakao je Spasojević.
Sadašnja lokacija TVSJ ne odgovara potrebama vatrogastva, otežan je izgled na intervenciju, zgrada je jako stara i sve je to jedan od ključnih razloga zašto je počela izgradnja novog vatrogasnog doma u Bijeljini.
„“Šlag na tortu“ moje dugogodišnje karijere u TVSJ je početak izgradnje novog vatrogasnog doma i drago mi je što se to počelo raditi u mojom mandatu. Jedino što će mi biti žao, je što ću možda otići prije u penziju, neću se preseliti u taj novi vatrogasni dom. Ipak, bitno je da se napravi i da se presele vatrogasci koji ostaju da rade. Mislim da je to Grad Bijeljina zaslužio da ima, a prije svega i vatrogasci da imaju bolji uslove, bolji objekat za bolji smještaj i za smještaj i vozila i ljustva i opreme. Sigurno da je to bolja lokacija za brži i efikasniji izlazak na teren. Sadašnja zgrada je, ja mislim stara preko 150 godina. Prvo vatrogasno društvo koje je formirano u Gradu Bijeljina, prema nekim podacima, je formirano 1886. godine, znači 138 godina je kako postoji vatrogastvo u Bijeljini. Oni su i tada bili u toj zgradi i mi smo i dalje u toj zgradi. To je zgrada koja nije namjenski pravljena za vatrogasni dom, za vatrogasce, ali mi smo to nešto u prepravakama adaptirali, prilagodili svojoj djelatnosti. To gdje sada boravimo je postalo tijesno, mali je plac, dosta vozila, dosta ljudi… Mi smo počeli vatrogasni dom da gradimo 2021. godine, ali ideja krenula negdje od 2019. godine. Tada je počet idejni projekat, pa glavni projekat, dok su pribavljene sve dozvole. Onda smo krenuli u raspisivanje javne nabavke, pa je bilo i padanje tog tendera, poništenje i onda smo 2021. počeli prvu fazu. Radi se u fazama i tri faze smo do sada uradili. Četvrta je u toku i raspisana je javna nabavka. Vidjećemo ko će biti izvođač, da se nastavi sa četvrtom fazom izgradnjom. Neka predračunska vrijednost koja je tada urađena, bila je oko 6 miliona maraka. Mi smo do sada uložili 1.600.000. Sad će četvrta faza iznositi oko 750.000, što znači da je urađena jedna trećina otprilike. S obzirom da je došlo do poskupljenja i materijala i povećana je cijena rada i radna snaga, tako da ne znamo koliko će biti završni dio kad se uradi, ali bitno je da se počelo graditi i mislim da će se to u narednih… imamo i obećanje od Gradonačelnika da će to ubrzati u narednim godinama da to završi što prije“, rekao je Spasojević.
Spasojević je pričao i o finansijskim sredstvima koja se vraćaju u Grad Bijeljina po Zakonu o zaštiti od požara.
„Zakon o zaštiti od požara smo donijeli 1996. godine i tad smo napravili da se 0,04% od poslovnog prihoda uplaćuje za zaštitu od požara na budžet Republike Srpske. Od toga 60% se vraćalo gradu ili opštini sa koje je uplata izvršena, a 40% je išlo Vatrogasnom savezu Republike Srpske. 40% smo u Savezu dijeli vatrogasnim jedincama i opremali vatrogasne jedinice. To je bilo za tehničko opremanje vatrogasnih jedinca Međutim, 2019. godine, novim zakonom o zaštiti od požara, ta sredstava više ne idu Vatrogasnom savjezu, nego idu Republičkoj upravi civilne zaštite. Ponovo piše da ide na opremanje i obuku vatrogasaca. Od 2019. do sada, 2024. godine, ništa vatrogasci nisu dobili značajno tih sredstava za opremanje. Ne znam iz kojih razloga. U zakonu je lijepo napisano – uz koordinaciju. Pravi se plan koji se dostavlja Vladi i Vlada daje saglasnost na utrošak tih sredstava. Mi smo iz Vatrogasnog saveza insistirali da krenemo u potrošnju tih para. Nikada nismo mogli da dobijemo koliko ima para na tom računu, ali zvanično smo se obraćali preko Vatrogasnog saveza, tražili da vidimo koliko je para na osnovu toga leglo na njihov račun i da planiramo opremanje vatrogasnih jedinica. Nikad nismo dobili tačan odgovor, nisu nam dali podatke koliko ima na računu para. Sada je došlo do promjene, novi je direktor Republičke uprave civilne zaštite i s njim smo napravili plan opremanja vatrogasnih jedinica, jer je to tri do četiri godine skupljano, a nije trošeno. U opticaju je nekih devet do devet i po miliona maraka za opremanje vatrogasnih jedinica. Tu su sredstva ne samo za tehničko opremanje, tu ima i za obuke i za seminare itd. Međutim, plan je poslat Vladi da da saglasnost, još nije to potpisano, ali pretpostavljam da će biti i da će to krenuti u realizaciju za mjesec do dva dana. Jedino što sam malo nezadovoljan u smislu raspodjele tih sredstava. U Republici Srpskoj ima oko 60 vatrogasnih jedinica, skoro svaka opština ima jedinic. Od tih 60 opština odnosno vatrogasnih jedinica, 22 jedinice su dobile ta sredstva. Znači nismo ušli kao Grad Bijeljina, mada smo mi poslali projekat za jedno vozilo u vrijednosti 600.000 maraka. Nismo to dobili“, objasnio je Spasojević koji je i predsjednik Upravnog odbora Vatrogasnog saveta RS.
S obzirom da su još uvijek aktuelne visoke temperature u julu mjesecu, Spasojević ističe da je zadovoljan što se tiče ovogodišnjih paljenja na otvorenom prostoru.
„Ovih dana su izuzetno ekstremne temperature, preko 40°C. Moram da kažem da sam zadovoljan ove godine sa paljenjem na otvorenom prostoru, pogotovo poslije žetve pšenice, nemamo mnogo tih požara. Izgleda da su ljudi počeli da slamu skupljaju, a izgleda da su malo shvatili i iz prethodnih godina kako je ta vatra nezgodna, kako se brzo širi, a mi smo i preko svih medija upozoravali, tako da su izgleda malo to shvatili na ozbiljniji način. Nisam imao dosta intervencija na otvorenu prostoru. Međutim, imamo požara… sada je problem i oko hlađenja prostorija, klima uređaja, raznih ventilatora… uvijek se desi nekih požara. Apelujem građanima da povedu računa, pogotovo sad, dok traju vreline, da povedu računa o ispravnosti uređaja sa kojim rashlađuju prostorije, ali i da u prirodi i izletima da nađu hladovine i svježeg vazduha. Ako negdje pale vatru zbog roštilja, da vode računa da to ne bude blizu nekog lako zapaljivog materijala, a po napuštanju tog prostora da obavezno to pogase, počiste, kako ne bi ostalo žar koji se može prenijeti na neki lako zapaljiv materijal i izazvati požar nesreću…“, zaključio je Spasojević.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
