U sklopu kontinuirane medicinske edukacije koju sprovodi JZU Bolnica “Sveti Vračevi” Bijeljina, danas je održan stručni sastanak, odnosno, predavanje koje je vodio dr Goran Maksimović, načelnik Odjeljenja za neurologiju i vrsni neurohirurg prof. Danica Grujičić, bivši ministar zdravlja Republike Srbije, redovni profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu i načelnik odjeljenja na Klinici za neurohirurgiju Kliničkog centra Srbije na temu – 𝗦𝗽𝗼𝗻𝘁𝗮𝗻𝗮 𝗺𝗼ž𝗱𝗮𝗻𝗮 𝗸𝗿𝘃𝗮𝗿𝗲𝗻𝗷𝗮: 𝗻𝗲𝘂𝗿𝗼𝗵𝗶𝗿𝘂𝗿𝗴𝗶𝗷𝗮 𝘃𝘀 𝗻𝗲𝘂𝗿𝗼𝗹𝗼𝗴𝗶𝗷𝗮, 𝗸𝗼𝗺𝗲 𝗱𝗮𝘁𝗶 𝗽𝗿𝗲𝗱𝗻𝗼𝘀𝘁?
Vršilac dužnosti direktora JZU Bolnica „Sveti Vračevi“ Bijeljina, Mikajlo Lazić, istakao je da je neurološko odjeljenje u bijeljinskoj Bolnici veoma frekventno, ali da imaju dovoljan broj neurologa i psihijatara koji pomažu i sastavni su dio odjeljenja.
„Nažalost, još uvijek nemamo otvoreno odjeljenje psihijatrije, ali to je jedan od ciljeva bolnice, da se otvori odjeljenje akutne psihijatrije“, rekao je doktor Lazić.
Načelnik Odjeljenja za neurologiju i neurohirurg prof. Danica Grujičić, bivši ministar zdravlja Republike Srbije, redovni profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu i načelnik odjeljenja na Klinici za neurohirurgiju UKC Srbije istakla je da je njena saradnja sa bijeljinskom Bolnicom počela sa njenim prvim specijalizantom, neurologom doktorom Benovićem.
„Prvi put sam u bijeljinskoj Bolnici, mnogo dsm slušala o njima jer ja sam od 2019. godine dolazila u Dvorove subotom, radila ambulantu, a inače mnogo pre toga saradnja je se nastavila posle doktora Benovića, sa doktorkom Ljerkom i uvek smo imale telefone i za povratak pacijenata u Bijeljinu i za dolazak u Beograd i zaista smo imale puno zajedničkih pacijenata. Sadašnjeg načelnika doktora Gorana Maksimovića sam upoznala preko pacijenata, što vam je najbolja preporuka za jednog lekara – kada ga hvale pacijenti. On nije jedini koga sam tako upoznala, i neke kolege sam u Srbiji tako upoznavala i, zaista, se ispostavilo kao tačno. Sa neurologijom i dan danas postoji ta saradnja. Sada dolaze moje mlađe kolege, doktorka Rosanda Ilić i doktor Ivan Bogdanović, takođe, u Dvorove. Jedno vrijeme sam vodila zdravstvo – mi smo se vratili ka obrazovanju zdravstvenih centara. Čak smo mislili da u zdravstvene centre stavljamo i određene manje Zavode za javno zdravlje, jer organizacija nije svuda ovako dobra organizacija i dobra veza između Doma zdravlja i Bolnice kao ovdje“, istakla je dr Grujičić i navela da je važno da su ove zdravstvene organizaciju blizu kao što je u Bijeljini slučaj – zbog pacijenata.
Kako kaže, raduje je što hirurzi vode Bolnicu, s obzirom na to da su naučili da brzo donose odluke – dobre odluke za preživljavanje pacijenata.
„Možda bi trebalo zameniti ovaj stariji magnet – on je već dosta izraubovan i ono na čemu bih želela da pohvalim, zaista, bijelinsku Bolnicu je što elektivni program nikada nije prekinut, čak ni za vrijeme Kovida. Kovid je bio u staroj bolnici, možda smeštajni kapaciteti nisu bili takvi da bi pacijenti svi bili baš prezadovoljni, ali, generalno, gledano veliki napor su iznele kolege za vrijeme Kovida i u primarnoj i u sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti, a istovremeno nisu prekidali da gledaju i hronične pacijente. Ono što se osjeća sada, u odnosu na neko možda ranije vrijeme jeste jedan timski duh koji sada postoji i ja sam, upravo, razgovarala s kolegama – današnja medicina je timski rad. Ne može niko reći „ja sam najbolja ili najbolji“, „bez mene ništa“ – ne. Svako ima svoje mesto i, možda, treba razmisliti da, zaista, sve zdravstvene ustanove, uključujući i rehabilitacione centre, budu pod jednom kapom, jer bi onda možda i ta direktna linija, nekakav oporavak pacijenata iz Bolnice išla direktno u banju i možda bi taj oporavak bio brži. O tome bi, možda, trebalo razmisliti, jer Dvorovi imaju veliki kapacitet i šteta je što taj kapacitet nije iskorišćen. Ja bih voljela da imamo tako nešto i bliže Beograda, ali za vreme 90-ih pacijenti, posebno ranjenici, bili su presrećni kada su dobili Dvorove. Ne treba one šipke da stoje onako nezavršene i taj novi deo hotela treba se napravi. Dosta je urađeno. Nekakva zajednička akcija i da budu svi pod istim krovom, mislim da bi bila dobra, pre svega, za pacijente, jer uvek imamo pacijente koje, možda, prerano otpustimo u kući, a oni zahtevaju nekakvu fizikalnu terapiju“, objasnila je dr Grujičić i još jednom istakla da je bijeljinska Bolnica za primjer u kojoj treba nastaviti zapošljavati mlade ljude.
Tema današnjeg predavanja su bili „Intracerebralni hematomi“ čiji prvi dio je održao načelnik neurologije bijeljinske Bolnice dr Goran Maksimović.
„Cerebrovaskularne bolesti su jedan od vodećih uzroka mortaliteta u svijetu, a među njima se, posebno, ističu cerebrovaskularne hemoragije, odnosno krvarenja u mozgu i hematomi. Naravno da su najvažniji faktori rizika, kao broj jedan, hipertenzija, povećan pritisak što će biti akcent na ovom predavanju i, naravno, na energičnom liječenju hipertenzije kod pacijenata koji su u riziku, ali treba reći da nije samo hipertenzija faktor rizika, da postoje i drugi faktori rizika, kao što su, recimo, alkoholizam, zatim neke spontane intracerebralne hemoragije koje nastaju zbog nekih malformacija u mozgu, AV malformacija neurizmi, a isto tako kod mladih je povećana incidencija intracerebralnih hematoma zbog zloupotrebe psihoaktivnih supstancija od čemu treba voditi računa, pogotovo, recimo kokaina i amfetamina. Naravno da faktori, kao što su povećana spoljašna temperatura, izloženost nepovoljnim klimatskim uticajima, pogotovo kod hroničnih bolesnika, povećava incidenciju nastanka hemoregijskih moždanih udara, pogotovo kod hroničnih bolesnika koji već imaju određene bolesti“, rekao je dr Maksimović.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
