Napisao je ovo  u svom najnovijem izvještaju Savjetu bezbjednosti UN Kristijan Šmit kojeg institucije Srpske ne priznaju za visokog predstavnika.

Istakao je kako je 21. i 22. marta 2024. godine, Evropski savjet odlučio otvoriti pregovore o pristupanju s BiH.

– Savjet je pozvao Evropsku komisiju da pripremi pregovarački okvir, koji će biti usvojen nakon što se završe svi relevantni koraci iz preporuke Komisije od 12. oktobra 2022. godine. Odluka Evropskog savjeta predstavlja prekretnicu u pogledu prilika koje se otvaraju za BiH – naglasio je Šmit.

Potom je upozorio na vlasti Republike Srpske predvođene predsjednikom Srpske i liderom SNSD, Miloradom Dodikom, koje „aktivno podrivaju BiH, njene nadležnosti i institucije, a time i Dejtonski sporazum.

– Njihova prijetnja da paraliziraju državne organe blokiranjem njihovog rada i donošenja odluka prijetnja je funkcionisanju države i njenoj sposobnosti da obavlja svoje odgovornosti. Njihova prijetnja da će jednostrano povući Republiku Srpsku iz ustavnog, pravnog i institucionalnog okvira države – uključujući Oružane snage BiH i poreskog, pravosudnog i izbornog sistema države – prijetnja je uspostavljanju paralelnog okvira RS. Svi politički čimbenici moraju izraziti svoje bezuslovno poštovanje prema Dejtonskom sporazumu i BiH, njenom državnom suverenitetu i teritorijalnom integritetu. To poštovanje djelimično nedostaje – naveo je Šmit.

On je rekao kako su stranke vladajuće koalicije u Republici Srpskom nastavile organizovati proteste na međuentitetskoj liniji između Srpske i FBiH nazvane “Granica postoji”.

– Osim promovisanja ideje secesionizma, ovi protesti stvaraju podijeljeno okruženje sklono sigurnosnim incidentima- tvrdi Šmit u svom izvještaju.

Nezapamćen pritisak na pravosudne institucije

Šmit je naveo i na, kako kaže, „nezapamćen kontinuiran pritisak na pravosudne institucije”.

Osim promovisanja ukidanja Suda BiH i Tužilaštva BiH, kako je napisao Šmit, vladajuća koalicija Srpske “podriva Ustavni sud BiH kao čuvara ustavnog i pravnog poretka BiH“.

– Izazovi instituciji i mandatu visokog predstavnika, takođe, su nastavljeni neometano. To uključuje zapaljivu retoriku, ali i radnje koje podrivaju poštovanje prema međunarodnoj ad hoc instituciji visokog predstavnika i time njegovu sposobnost da implementira mandat Opšteg okvirnog sporazuma za mir. Predstavnici vladajuće koalicije Srpske otvoreno zloupotrebljavaju institucije BiH u ostvarivanju tog cilja. Konačni autoritet za tumačenje Dejtonskog sporazuma u potpunosti je povjerena visokom predstavniku, a ne entitetu – tvrdi Šmit.

Ovakve radnje stranaka vladajuće koalicije Srpske, dodao je, idu ruku pod ruku s njihovim zakonodavnim inicijativama u samoj Republici Srpskoj, “koje ograničavaju građanski prostor kako bi ušutkale, obeshrabrile, prijetile i naposljetku kaznile neslaganje političkih mišljenja”.

– Ako se nastave, ove radnje bi mogle dovesti do de facto, ako ne i de jure, raspuštanja države BiH, što predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik stalno zagovara. To bi bio scenarij s ozbiljnim posljedicama – upozorio je Šmit.

Napadi na povratnike

On je u svom izvještaju ukazao na nazadovanje u, kako je naveo, “javnim naporima da se društvo suoči s prošlošću i na alarmantan nivo etno-nacionalnog revizionizma, negiranja genocida i drugih ratnih zločina, kao i veličanja ratnih zločinaca”.

– Ove tendencije bile su usko povezane s opštim nazadovanjem demokratije, poštovanja ljudskih prava i vladavine prava, što povećava nepovjerenje i polarizaciju unutar društva. To je posebno vidljivo u stalnom pad u odnosima među zajednicama u Srebrenici u posljednje dvije godine -istakao je Šmit.

U izvještaju je upozorio na “Potom je ukazao na “kontinuirane nasilne ili provokativne incidente protiv povratnika, što, kako tvrdi, dodatno doprinosi osjećaju nesigurnosti među ovom populacijom”.

Ukazao je da bi odgađanje napora za minimiziranje izborne korupcije, prevare i nepravilnosti dodatno učinilo mjere za integritet izbora neprimjenjivima na lokalnim izborima u oktobru 2024., što bi ostavilo ozbiljne posljedicama po demokratiju, političku stabilnost i budućnost zemlje u EU.

– Imajući to na umu, donio sam 26. marta 2024. godine odluku o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH. Moja odluka donesena je kao odgovor na konstantni neuspjeh relevantnih vlasti u BiH da postignu dogovor o izmjenama Izbornog zakona BiH u skladu s međunarodnim normama i standardima. Ostavio sam otvorenu mogućnost za Parlamentarnu skupštinu BiH da donese vlastitu odluku što je duže moguće bez ometanja održavanja lokalnih izbora u oktobru 2024. godine – napisao je, između ostalog, Šmit u svom izvještaju.

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: N1