Pravoslavni vjernici obilježavaju danas Veliki petak, stradanje Isusa Hrista i njegovo raspeće na krstu na Golgoti.
Veliki petak je dan najveće hrišćanske žalosti. Obilježava se strogim postom, uzdržavanjem od veselja i proslava.
Na Veliki petak ne zvone zvona, jer su ona simbol radosti.
“Kada govorimo konkretno o običajama na Majevici, ovdje se na Veliki petak farbaju tzv. vaskršnja jaje. Načini kako se ona farbaju – danas ih je više, neke ih šaraju sa voskom, neke ih boje lukovini. Danas imate raznih boja i naljepnica… smisao bojenja jaja obično je bojenje u crvenu boju, naravno svakako i u zeleno i u plavo, ali ta crvena boja, boja krvih Hristove ima svoju posebnu simboliku. Poznata je priča da je poslije Hristovog vaskresenja Marija Magdalina stigla do Rima propovijedajući i noseći vijest o Hristovom vaskresenju, i caru Tiberiju darovala to jedno vaskršnje jaja i pozdravila ga sa riječima “Hristos voskrse”, na šta se on zbunio, neznajući o čemu se radi… Kasnije kad je saznao, ta vijest se proširila jako brzo po čitavom svijetu ondašnjem. I danas, naravno kod nas Srba, pravoslavnih, postoji običaj bojenja i farbenja jaja. Jaja koja ima oblik kruga, ustvari simboliše to savršenstvo. Kao što se pile, kada se izleže iz jajete, izađe, simboliše Hristovo ustajanje iz groba i zemlje i dolazak na svijet i darivanje novog i vječnog života”, rekao je protojerej crkve u Priboju, Zoran Ilić.
Kako kaže, jaja se farbaju u crvenu boju, jer predstavljaju krv Hristovu, koja je prolivena nevino na krstu.
“U tom smislu se boje u purpurnu boju – boja mučeništa, ali i boja, dostojanstva i boja radosti, zašto da ne, jer je Gospodin vaskrsnuo iz mrtvih i tako nam darovao mogućnost vječnog života”, objasnio je protojerej Zoran i dodao:
“Jedini dan u godini kada se ne služi Sveta liturgija je Veliki petak, zbog Hristovog stradanja i zbog veličine toga događaja. Tada se vrše takozvanim večernim bogosluženjima, sa iznošenjem plaštenice. Plaštenica je platno koje izobražava Hristovo polaganje u grob, koje se postavlja negdje na sto ili na takozvani Hristov grob koji je urađen i izrezbaren za tu priliku posebno. Postavlja se na sredinu hrama, ukrašava se s cvijećima, čiracima i svijećama. To ustvari postavlja časni presud do Vaskrsa. Vjernici se poslije službe i besjede provlače ispod plaštanice, simbolično skidajući grijehe koji ostaju na toj plaštanici, a sveštenik ih sa strane pomazuje. Poslije toga, priprema se da doček Hristovog pogreba u subotu, ali, naravno, poslije toga najradosniji praznik vaskrsenje Hristovo”, rekao je protojerej Zoran.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com