Uprkos iskušenjima koja gotovo u stopu prate peradarsku proizvodnju u BiH uzgajivači od posla ne odustaju.
Održavaju jata i proizvodnju iščekujući siguran plasman mesa peradi u zemlje Evropske Unije. Realizaciju već odavno najavljenog čekaju i na najvećoj farmi gusaka u BiH koju održavaju Pantići u Triješnici kod Bijeljine.Prije pet godina, sa velikom voljom i elanom oformili su Poljoprivrednu zadrugu „Anser“ nadajući se da će im tržišne prilike ići na ruku.
Da je plasman guščijeg mesa obezbijeđen i siguran, moglo bi se u Triješnici godišnje proizvesti i znatno više od 1.000 gusaka godišnje uvjeravaju Pantići.
Dodaju da su svu neophodnu dokumentaciju za izvoz već odavno obezbijedili, a čekao ih je i siguran kupac.
Od kako se bave ovim poslom kaže Borisav nastojali su obezbijediti i mušteriju za otkup guščijeg perja koje je takođe na cijeni i po kilogramu košta 10 evra, međutim ozbiljan kupac se još uvijek nije pojavio. I guščija džigerica je cijenjena i skupa. Kilogram košta oko 200 KM. Na cijeni je i rastopljeno guščije salo , posebno traženo za liječenje respiratirnih bolsti.
Sopstvenim sredstvima i znanjem uzdizali su proizvodnju koju su danas doveli na zavidan nivo. Formirali su matično jato gusaka koje je obnovljeno ove godine. Kako bi sve išlo po planu nabavili su i profesionalni inkubator. Ipak na kraju svake proizvodne godine proizvodnja zbog lošeg plasmana guščijeg mesa i drugih proizvoda ulazi u neizvjesnu fazu prodaje.
U svakom slučaju donijele su guske Pantićima za ovih pet godina dosta dobrog. A mnogima su poslužile i kao inspiracija za diplomski, magistarski rad i doktorat.
Poslove na imanju su Pantići porodično ravnomjerno rasporedili. Dok su muškarci uglavnom angažovani na prikupljanju i proizvodnji hrane, žene njeguju, čiste i nadgledaju guske. S obzirom da linije za klanje gusaka nema u BiH, te da takve opreme nema ni u, najzahtjevnije poslove oko klanje i čišćenja gusaka prinuđeni su Pantići da obavljaju ručno . S toga je i guščije meso skuplje.Kilogram guščijeg mesa košta 10 KM , dok gusku po kilogramu žive vage Pantići cijene 5 maraka. Ono što je sigurno prilagođavaju se zahtjevima kupaca .
Onaj ko zna šta je kvalitetno i domaće za cijenu ne pita, kaže Milica izražavajući očekivanje da će i meso gusaka koje su poklali i uredili ovih dana pronaći svog kupca.
Podsticaja na ovu proizvodnju Pantići nemaju i posao kroz osmijeh kažu održava njihova čvrsta volja. Prioritet je obezbijediti guskama hranu i sigurne smještajne kapacitete. Uz dobru ishranu guske tokom tova, mogu dostići težinu od tri pa i osam kilograma.
Razmišljali su i o proizvodnji u narednoj godini, pa kako zaključuju biće primorani da značajnije redukuju jato s obzirom da su troškovi ishrane gusaka veliki, dok s druge strane sigurnog tržišta još nema na pomolu. A prije pet godina kovali su planove o širenju zadrugarske proizvodnje i uzgoja gusaka širom bijeljinske regije, što bi svakom domaćinstvu koje bi se prihvatilo uzgoja obezbijedilo prihod u kućni budžet. Ipak, kako sada stvari stoje realizacija ove korisne ideje sačekaće bolje dane i otvaranje granica za plasman mesa peradi na evropsko tržište.
Izvor: www.ntvarena.com
