Rano proljeće izmamilo je poljoprivrednike u bašte i na oranice kako bi zemlju pripremili za sjetvu, a već zasejano povrće zaštitili. Brojni povrtari, poput Slavka Damljanovića već uveliko na svojim parcelma.
– Ja sam već posjao grašak, preventivno sam sipao pepeo kako bi sve bilo ekološki čisto i zdravo. Pored graška, posjao sam luk, šargarepu, peršun, zelenu salatu, krompir… U mojoj bašti je sve organski, jedino ću hemijske preparate koristiti za krompir zbog zlatice – rekao je za RINU Slavko Damljanović iz Ljubića.
On je istakao da je parcelu u kojoj sisje povrće oplemenio krečom zbog crva, a a zbog kvaliteta zemljišta. Kada je u pitanju povrće, struka savjetuje pre svega primjenu preventinih mjera, kako bi se spriječila pojava bolesti i štetočina.
– I plodored može biti jedan od mjera zaštite, znači smjena usjeva četvorogodišnji i petogodišnji plodored. Inače, s obzirom na to da je u našem kraju u povrtarstvu najviše zastupljena proizvodnja krompira, važno je povrtarima skrenuti pažnju da je najveća štetočina krompirov moljac, posebno u krajevima u dolini Zapadne Morave – rekla je Ljiljana Stojković Jovanović, savjetodavac za zaštitu bilja Poljoprivredne savetodavne stručne službe Čačak.
Ona dodaje da su najugroženije sorte krompira one koje se vade krajem avgusta i početkom septembra.
Preventivne mjere koje bi mogle da stave pod kontrolu ovu štetočinu su najpre izbor sorte krompira iz ranijih rokova setve, zatim seme mora biti zdravo, kao i primjena četvorogodišnjeg i petogodišnjeg plodoreda, istakla je Jovanovićeva.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: agrosavjet.com
