๐.๐๐๐๐ซ๐ฎ๐๐ซ ๐๐๐๐๐๐๐๐ ๐๐๐ ๐๐๐๐๐ ๐๐๐๐๐๐ ๐๐๐๐
DR BILJANA MARJANOVIฤ, ONKOLOG:
“๐ ๐ฑ๐ฐ๐ด๐ญ๐ซ๐ฆ๐ฅ๐ฏ๐ซ๐ฆ ๐ท๐ณ๐ช๐ซ๐ฆ๐ฎ๐ฆ ๐ฅ๐ฐ๐ด๐ต๐ข ๐ต๐ฐ๐จ๐ข ๐ด๐ฆ ๐ณ๐ข๐ฅ๐ช ๐ถ ๐ฏ๐ขลก๐ฐ๐ซ ๐ฃ๐ฐ๐ญ๐ฏ๐ช๐ค๐ช ๐ฌ๐ข๐ฌ๐ฐ ๐ฃ๐ช ๐ด๐ฆ ลก๐ต๐ฐ ๐ฃ๐ณลพ๐ฆ ๐ฅ๐ฐลก๐ญ๐ฐ ๐ฅ๐ฐ ๐ฑ๐ณ๐ข๐ท๐ฆ ๐ฅ๐ช๐ซ๐ข๐จ๐ฏ๐ฐ๐ป๐ฆ ๐ช ๐ฌ๐ข๐ฌ๐ฐ ๐ฃ๐ช ๐ฑ๐ข๐ค๐ช๐ซ๐ฆ๐ฏ๐ต ๐ฅ๐ฐ๐ฃ๐ช๐ฐ ลก๐ต๐ฐ ๐ฌ๐ท๐ข๐ญ๐ช๐ต๐ฆ๐ต๐ฏ๐ช๐ซ๐ฆ ๐ช ๐ด๐ท๐ณ๐ด๐ช๐ด๐ฉ๐ฐ๐ฅ๐ฏ๐ช๐ซ๐ฆ ๐ญ๐ช๐ซ๐ฆฤ๐ฆ๐ฏ๐ซ๐ฆโ
Svะฐkะต gะพdinะต ลกirะพm sviัะตtะฐ ะพbiljะตลพะฐvะฐ sะต Svัะตtski dะฐn bะพrbะต prะพtiv rะฐkะฐ 4. fะตbruะฐr.
Iniciัะฐtivu zะฐ ะพbiljะตลพะฐvะฐnjะต pะพkrะตnulะฐ je Mะตฤunะฐrะพdnะฐ uniัะฐ zะฐ kะพntrะพlu rะฐkะฐ (UICC – Union for International Cancer Control) s ciljะตm pะพdizะฐnjะฐ sviัะตsti, nivะพะฐ infะพrmisะฐnะพsti i pะพdsticะฐnjะฐ brะพัnih ะฐktivnะพsti iz pะพdruฤัะฐ kะพntrะพlะต rะฐkะฐ ลกirะพm sviัะตtะฐ.
U pะตriะพdu ะพd 2022. dะพ 2024. gะพdinะต kะฐmpะฐnjะฐ sะต ะพdrลพะฐvะฐ pะพd slะพgะฐnะพm “Close the Care Gap” (Zะฐtvะพrimะพ prะฐzninu u njะตzi) kะพัะฐ imะฐ cilj smะฐnjะตnjะต nะตัะตdnะฐkะพsti u pristupu prะตvะตntivnim uslugะฐmะฐ, diัะฐgnะพstici, liัะตฤะตnju i njะตzi ะพbะพljะตlih ะพd rะฐkะฐ uzrะพkะพvะฐnu mัะตstะพm stะฐnะพvะฐnjะฐ, sะพciะพะตkะพnะพmskim stะฐtusะพm, ะตtniฤkะพm pripะฐdnะพลกฤu, stะฐrะพลกฤu i drugim ะพbiljะตลพัimะฐ.
Prะตmะฐ prะพcัะตnะฐmะฐ Svัะตtskะต zdrะฐvstvะตnะต ะพrgะฐnizะฐciัะต ะพฤะตkuัะต sะต dะฐ ฤะต dะพ 2040. gะพdinะต dะพฤi dะพ pะพvะตฤะฐnjะฐ brะพัะฐ ะพbะพljะตlih ะพd rะฐkะฐ zะฐ ะพkะพ 60% u ะพdnะพsu nะฐ 2020. gะพdinu, pri ฤะตmu sะต nะฐัvะตฤi pะพrะฐst prะตdviฤะฐ u zะตmljะฐmะฐ sะฐ niskim i srะตdnjim prihะพdimะฐ.
Rะฐk ัะต ัะตdะฐn ะพd vะพdะตฤih ัะฐvnะพzdrะฐvstvะตnih prะพblะตmะฐ u sviัะตtu, tะต ะพsim zdrะฐvstvะตnะพg ะพptะตrะตฤะตnjะฐ imะฐ vะตliki uticะฐั nะฐ ลกiri druลกtvะตni i ะตkะพnะพmski rะฐzvะพั.
Odgovornost je na druลกtvenoj zajednici, zdravstvenoj sluลพbi, ali i na pojedincu
Svaki pojedinac moลพe da uฤini mnogo za svoje zdravlje voฤenjem kvalitetnog ลพivota. Pod tim podrazumijevamo restrikciju puลกenja, smanjen alkoholizam, poveฤana fiziฤka aktivnost, zdrava ishrana, redovno vakcinisanje protiv hepatitisa B, a vrlo vaลพni su i preventivni pregledi.
Prevencija je vrlo vaลพna kod oboljenja dojki i redovni ginekoloลกki pregledi. Svaka ลพena treba da nauฤi da obavlja dobar, kvalitetan samopregled dojki. Do 40-te godine bi trebalo da obavlja redovne ultrazvuฤne preglede dojki, a poslije 40-te godine i mamografske preglede na svake dvije do tri godine. Redovnim ginekoloลกkim pregledima mogu se na vrijeme otkriti prekancerozne i kancerozne promjene ฤije lijeฤenje i prognoza direktno zavisi od stadijuma kada je bolest otkrivena.
Ukoliko se javi uฤestali kaลกalj, promuklost hemoptiziranje (pojava krvi u ispljuvku), gubitak na teลพini, slabost, malaksalost, to je upozorenje da mu je potreban pregled pulmologa, CT grudnog koลกa i dalja dijagnostika.
Ukoliko pacijent primijeti promjenu usvojoj stolici, u smislu neredovnosti, naizmjeniฤne pojave proliva i zatvora, ako se pojavi anemija nobjaลกnjenog uzroka, gubitak na teลพini, potreban je pregled gastroenterologa ili hirurga koji ฤe vjerovatno uputiti na kolonoskopiju.
Muลกkarci ako primjete promjene u reลพimu mokrenja, koje je uฤestalo i noฤu, obavezno je provjeriti nalaz PSA i iskljuฤiti tumor prostate.
Ukoliko postoji pigmentna promjena na koลพi, koja postaje asimetriฤna, ili poฤinje da raste ili mijenja svoju boju, javite se dermatologu, koji ฤe sigurno preporuฤiti dermatoskopiju.
Kada se pacijent javi ljekaru na vrijeme dok bolest nije lokalno uznapredovala i dok nije postala metastaska, prognoze su viลกe nego dobre.
U posljednje vrijeme, odgovorno tvrdim, da se dosta toga radi u naลกoj bolnici, kako bi se ลกto brลพe doลกlo do prave dijagnoze i kako bi pacijent dobio ลกto kvalitetnije i svrsishodnije lijeฤenje.
Dolaskom prof. dr Zlatka Maksimoviฤa na ฤelo naลกe ustanove, sa ostalim ฤlanovima menadลพmenta i dobar dio radnika naลกe bolnice uฤestvuje u to velikoj borbi. Nije to samo Sluลพba za onkologiju. Ako krenemo od dijagnostike, ona je podignuta na mnogo viลกi nivo. Pod tim podrazumijevam ulaganje u dijagnostiฤki kadar, opremu, novi CT aparati, novi aparat nuklearne magnetne rezonance, digitalni mamograf…
Sve su to vaลพne stvari za dalji razvoj i kvalitetniji rad onkologije. I sva druga odjeljenja, da pomenem edukacije naลกih hirurga u inostranstvu, dolazak kvalitetnih ljekara iz regiona koji ne samo da rade radikalne operativne zahvate, prije svega iz domena onkologije, veฤ istovremeno edukuju i naลก kadar i osposobljavaju ga da i oni uฤu u jednu takvu borbu.
Pulmologija je unazad tri godine osnovala svoj pulmoloลกko-onkoloลกki konzilijum u saradnji sa doktorom Mirkom Turiฤem, i radioterapeutom prim. dr Vujoลกeviฤem, tako da pulmoloลกki onkoloลกki pacijent moลพe da dobije kompletnu obradu i konzilijarnu odluku koja ga usmjerava na dalje lijeฤenje. Ne mora, kao nekad ลกto je bilo, da putuje u Banjaluku na konzilijarne i dalje na kontrolne onkoloลกke preglede. Dr Slavica Vikiฤ je na subspecijalizaciji iz onkologije, ลกto ฤe sigurno biti dalji doprinos radu pulmoloลกke onkologije. I sva druga odjeljenja… Na neurologiji vrlo ฤesto, ne samo da nas alarmiraju kod primarnih tumora mozga, veฤ vrlo ฤesto metastatska bolest krene u centralni nervni sistem i tada u saradnji sa neurolozima brลพe doฤemo do primarne dijagnoze.
Ginekologiju sam veฤ spomenula, oni ovdje rade dosta toga, saraฤuju sa onkoloลกkim konzilijumom u Banjaluci, rjeลกavaju probleme jajnika, tijela maternice, grliฤ maternice malo viลกe upuฤuju na UKC Banjaluka.
Na internom odjeljenju, gdje i ja radim kao onkolog, u zadnje vrijeme pokuลกavamo da bar olakลกamo pacijentu da doฤe do dijagnoze i da dobije adekvatno lijeฤenje. A od povratka dr Sande Mijatoviฤ, sa subspecijalizacije koju je zavrลกila na Institutu za onkologiju i radiologiju Kliniฤkog centra Srbije u Beogradu, obeฤavamo potpuno ukidanje bilo kakve liste ฤekanja za onkologa. Takoฤe u onkoloลกkoj ambulanti velika mi je pomoฤ dr Zdravka Golijanin, mlad onkolog, veoma dobro upuฤena u dijagnostiku i savremene onkoloลกke terapije. U okviru internog odjeljenja radi onkoloลกki konzilijum svakih 15 dana na kojem donosimo konzilijarne odluke i smjernice za dalje lijeฤenje.
U okviru onkoloลกke bolnice radi i dnevna bolnica za potrebe aplikacije hemioterapija i terapija koje sam navela. Preselili smo se na drugi sprat starog grudnog odjeljenja. Mislim da je za naลกe pacijente znaฤajno prije svega zato ลกto je broj bolesniฤkih kreveta udvostruฤen. Svakodnevno aplikujemo u prosjeku oko 25 hemioterapijskih protokola. Nekada je to manje, nekada i viลกe, ali u prosjeku se dnevno otvori od 20 do 25 istorija bolesti, s tim ลกto tu ima i viลกednevnih. Premjeลกtaj u veฤi prostor je bio neophodan, tako da naลกi pacijenti sad ฤekaju mnogo manje za ukljuฤenje hemioterapije i brลพe zavrลกavaju.
Poruka je da se 4. februar odrลพava kao Svjetski dan borbe protiv karcinoma, da se u naลกoj bolnici svakog dana, ne samo 4. februara vodi ลพestoka borba protiv te epidemijske pojave, ne samo kod na,s veฤ i u svijetu i da mi svakako dajemo svoj doprinos i molimo pacijente da kroz mjere koje sam navela na poฤetku teksta daju svoj doprinos za svoje zdravlje.
Dr Biljana Marjanoviฤ, ลกef Odsjeka za onkologiju JZU Bolnica โSveti Vraฤeviโ Bijeljina
Deลกavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com