Zapadni Balkan se svrstava među ekonomije koje su najviše pogođene odlaskom kvalifikovanih ljudi, a očekuje se da će u narednoj deceniji region napustiti oko milion mladih, upozorila je generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) Majlinda Bregu.
Ona je navela da činjenica da ljudi odlaze iz regiona ne predstavlja samo rizik za raspoloživost radne snage već prijeti i dodatnim pritiskom na penzioni sistem i sistem zdravstvene zaštite.
– Ako se ova predviđanja ostvare, zapadni Balkan bi vrlo brzo mogao postati region koji stari, što će nas dovesti do stalne potrebe za dodatnim resursima – rekla je Bregu koja je za “Toking point” govorila o ljudskom kapitalu i svim preprekama koje prate i tek će pratiti pretjeran odliv kvalifikovanih ljudi iz ovog regiona.
Ona je istakla da to otvara diskusiju o tome šta se može učiniti kako na ličnom, tako i na institucionalnom nivou, saopšteno je iz RCC.
Za početak, kako je navela Bregu, može se uspostaviti novi način razmišljanja o migracijama, kao i o tome kako bolje iskoristiti emigracije, uz obaveznu izradu novih nacionalnih i regionalih omladinskih politika, fokusiranih na njegovanje i vrednovanje mladih i kvalifikovanih ljudi iz regiona.
– Iako je teško doći do provjerenih podataka, može se reći da su ekonomije zapadnog Balkana među najpogođenijim odlivom kvalifikovanih ljudi. Oko petine stanovnika rođenih u ovom regionu danas živi u inostranstvu. Ukupan broj radno sposobnog stanovništva na zapadnom Balkanu je u posljednjih pet godina smanjen za više od 400.000 ljudi – ukazala je ona.
Prema njenim riječima, iako su migracijski tokovi u porastu širom svijeta, zapadni Balkan prednjači po intenzitetu iseljavanja kvalifikovanih mladih ljudi sa procjenom da će u predstojećim decenijama izgubiti između četvrtine i polovine kvalifikovanih i obrazovanih mladih građana.
– Znamo sve faktore koji podstiču iseljavanje kvalifikovanih mladih ljudi, od visoke stope nezaposlenosti i siromaštva do isključenosti. Takođe, znamo i faktore koji privlače mlade, kao što su geografska blizina EU, ali i činjenica da neke zemlje članice idu korak dalje i podstiču dolazak visokokvalifikovanih imigranata sa zapadnog Balkana – dodala je Bregu.
Koja je cijena odlaska?
Ona je upitala koliko to košta i da li se može odrediti cijena odlaska ljudi iz regiona.
– Na neki način može. Troškovi visokog obrazovanja po osobi se u prosjeku kreću od 18.000 evra u Albaniji do 34.000 evra u Srbiji. U isto vrijeme, BiH godišnje troši više od 50 miliona evra na obrazovanje medicinskih radnika od kojih je moguće da će neki raditi negdje u inostranstvu – pojasnila je Bregu.
Ona je upitala da li će zapadni Balkan nastaviti sa proizvodnjom besplatne radne snage za druge ili će napraviti okruženje u kojem će omladina željeti da ostane.
– Šta mladi misle o svemu tome? U okviru ovogodišnjeg izdanja istraživanja Balkan Barometar pitali smo mlade ljude o prioritetnim oblastima kojima, prema njihovom mišljenju, vlasti treba da posvete više pažnje. Mogućnost zapošljavanja je istaklo 47 odsto mladih, 38 odsto je pomenulo obrazovanje, a 26 odsto je kao prioritet navelo bezbjednost – ukazala je Bregu.
Istraživanje je pokazalo da 70,6 odsto ispitanika u dobu od 18 do 25 godina razmatra da živi i radi u inostranstvu, napomenula je Bregu i zaključila da bi, ako se te namjere ostvare, zapadni Balkan uskoro mogao postati društvo koje stari.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: srpskainfo.com
