Gostujući u emisiji Oko u Oko, geolog Boban Jolović, suvlasnik firme “Georesursi” Zvornik rekao je da su u najširem smislu geološka istraživanja nešto što je od opšteg interesa za svaku državu.
“To je širok termin. Uobičajeno, geološka istraživanja povezuju se sa istraživanjem odgovarajućih mineralnih sirovina, mada je to uzak pojam ukoliko bismo se zadržali na njemu. Geološka istraživanja, pored toga što se vrše za otkrivanje nekih ekonomskih, vrijednih, nalazišta mineralnih sirovina, u svakoj zemlji, vrše se i sa aspekta utvrđivanja rezervi, prisutnosti podzemnih voda… Želim to naglasiti kao bitan aspekt iz razloga što 90% Republike Srpske koristi podzemne vode kao izvorište vodosnabdijevanja. Bez ove vrste istraživanja, koja se nazivaju hidrogeološka istraživanja, kao dio geologije, ne bi bilo moguće obezbijediti svu tu količinu vode koja je potrebna za svakodnevne potrebe”, objasnio je Jolović.
Republika Srpska raspolaže i banjskim potencijalima koji su nastali kao rezultat geoloških istraživanja, istakao je Jolović.
“Svakodnevno oko nas se gradi “gomila” objekata – autoputevi, elektrane, solarne elektrane, vjetroparkovi… u svojoj osnovi svi oni imaju geodeziju i geologiju. Bez poznavanja šta imamo ispod površine terena, vrlo teško možemo da radimo i na površini terena, a pogotovo ispod površine. Pored podloga koje stvaramo, mi se bavimo nečim što bi moglo da se podvede i pod ekološki aspekt – sprečavanje i analiza odgovarajućih hazarda koji postoje. Postoji čitav set geoloških aspekata, odnosno prevencije hazarda kojima se bavimo”, kaže Jolović.
Izvorište Grmić je moćno izvorište sa koga se obezbjeđuju ogromne količine vode za vodosnabdijevanje Bijeljine. Prema Jolovićevim riječima, kao mlad geolog, oko 2006. godine radili su program sanitarne zaštite gdje su kroz odgovarajuće stručne pristupe definisali odgovarajuće zone sanitarne zaštite koje štite izvorište za dugoročno snabdijevanje Grada Bijeljina.
“Dešavanja vezana za mineralne sirovine i ona koja se pominju u medijima, dovode nekad ljude u neku vrstu “zablude” da je samo to geologija. Naš aspekt nije samo podrška privredi, nego i daleko šire od toga – i u domenu ekologije”, ističe Jolović.
Kada se govori o geološkim istraživanjima u RS, BiH i okruženju, Jolović smatra da se do prije tri ili četiri godine, praktično nigdje nije ozbiljno bavilo istraživanjem mineralnih sirovina – i sa državnog aspekta, resornog ministarstva i Geološkog zavoda, a tako i aspekta kompanija koje su sada posvetile ozbiljniju pažnju.
“Istraženost je značajna, ali daleko od onoga kako neki pokušavaju da plasiraju vrlo trivijalno – da je sve istraženo. Daleko smo mi od toga, daleko su od toga i mnogo razvijenije zemlje – Skandinavske zemlje koje su finansijski raj i ulažu ogromne pare u to. Dok je svijeta i vijeka, naš prostor nikad neće biti u potpunosti istražen”, objasnio je Jolović.
Što se tiče zakonske regulative u RS, Jolović smatra da je poprilično jasna i odgovarajuća za moderne trendove u Evropi i šire.
“Kao i svaka zakonska regulativa proistekla iz nasljeđa ranije države, imali smo nešto što je bilo centralizovano i ne tržišno orijentisano. S obzirom na sistem koji je postojao. U momentu kada su se promijenile okolnosti i sa momentom završetka ratnih dešavanja u BiH, zakonska regulativa se prilagođavala onome što je uslovno rečeno tržišna ekonomija. Danas su sama geološka istraživanja podijeljena na dva segmenta. Ako bismo pogledali razvoj Zakona od 2004. godine, pa Zakon od 2013. godine koji je bio značajan iskorak, potom Izmjene i dopune zakona i onda i novi Zakon iz juna prošle godine, možemo reći da smo u tom smislu postigli zadovoljavajući nivo. Uvijek imate argumente za i protiv i uvijek postoje dinamična dešavanja vezana za zakonsku regulativu i zato se i rade novi zakoni. Na Zakon o geološkim istraživanjima naslanjaju se tri ključna zakona – Zakon o rudarstvu, oblast ekologije i Zakon o koncesijama”, rekao je Jolović i dodao da cijeli set navedenih zakona sadrži cijeli set podzakona – pravilnika, uredbi i raznih podzakonskih akata.
Dosad najpoznatiji istraženi minerali, odnosno mineralizacije na našim prostorima su ugalj, tehničko-građevinski kamen – krečnjak, magmatske stijene, pa onda boksit, željezna ruda, olovo i cink.
“Kada pričamo o kompanijama koje vrše istraživanja na našim prostorima, vidjećete da se uglavnom radi o stranim kompanijama. Struktura tih kompanija se svodi na dvije države, odnosno to su uvijek kanadske ili australijske kompanije. Istraživačka svijest i percepcija istraživanja novih ruda je najrazvijenija u tim državama. Berze u tim zemljama su najfunkcionalnije u smislu mineralnih sirovina. Imate gomilu kompanija koje se tim bave i oni su u fazi potrage za istraživanjima i u drugim državama. Nije nikome od domaćih kompanija zabranjeno da se bave istraživanjima, ali shvatanje da su istraživanja u finansijskom smislu uvijek sa minusom i nose dosta neizvjesnosti. Morate imati investitora koji ima razvijenu svijest o tome da to može na kraju biti završetak bez rezultata, ali koji u svom portfoliju sigurno ima takve finansije da može podnijeti. Svako privredno društvo iz bilo koje države mora ovdje registrovati svoju kompaniju da bi se bavilo istraživanjima. Da li će to biti domaće ili strane kompanije, prvenstveno će zavisiti od kapitala koji posjeduju, jer bez nekoliko miliona dolara, ne smijete pomisliti da krenete u tu avanturu. Skupa su geološka istraživanja, povezana sa velikim rizicima”, objasnio je geolog.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
