Služba hitne medicinske pomoći je prva u nevolji i na usluzi građanima Grada Bijeljine 24 časa sedam dana u nedjelji. Ono što je specifično je da je veći broj prijava kod doktora poslije 20.00 časova. Zbog čega se to dešava, upitali smo doktora ove Službe, dr Slobodana Stanišića.
“To se može na način da sugrađani to nekad gledaju kao prečicu da ne moraju da se zakazuju kod porodičnog ljekara i da bi izbjegli standardno radno vrijeme. Ako mene pitate, to je velika greška, jer u toku radnog vremena su puno veće mogućnosti dijagnostike koja je nama totalno nedostupna poslije 20.00 časova. Sve prve, osnovne dijagnostike koje nas usmjeravaju za dalje liječenje ili dalje postupke, smo u totalnoj nemogućnosti poslije 20.00 časova da odradimo. Zato stalno apelujemo pacijentima, pogotovo pacijentima koji trpe tegobe nekoliko dana i zahtjevaju dodatnu dijagnostiku, da se javljaju u toku radnog vremena drugih službi. Mali broj pacijenata ne zahtjeva dodatnu dijagnostiku. Kod nas poslije 20.00 časova mogu da dobiju osnovnu terapiju, ukoliko nisu toliko zapušteni da moraju da idu u Bolnicu. Nakon toga, opet im se da savjet da ujutru odrade laboratorijsku dijagnostiku, rendgen dijagnostiku ili ultrazvučnu dijagnostiku u zavisnosti od stanja zbog kog su se javili. Mi nemamo evidenciju da li oni nakon toga odu u Bolnicu ili ne, ali imamo dosta situacija kada pacijent dođe u jednu noćnu i onda nakon toga u sljedeću noćnu…”, rekao je dr Stanišić.
Kako kaže, ljudi gledaju da bržim putem dođu do dijagnoze, dolaske pravdaju nedostatkom vremena u toku radnog vremena, ali uvijek apeluju da se pacijenti koji nisu hitni jave u toku radnog vremena.
Koji su to hitni slučajevi?
“Imate gradiranje stepena hitnosti u hitnim i urgentnim službama. Postoje tri stepena hitnosti po kojima se pacijenti gradiraju. Što se tiče samog dolaska u hitnu, kolika god da je gužba u hodniku, prioritet imaju hitni slučajevi – gubici svijesti, bolovi u grudima, aktivno krvarenje, pacijenti bez pulsa i disanja. Drugi stepen hitnosti su jaki bolovi u trbuhu koji su naglo nastali, otežano disanje, pogoršanje hroničnih bolesti – astmatičari, hipertoničari. Treći stepen hitnosti koji može da se odgodi je povišena tjelesna temperatura, proliv, povraćanje koji nisu doveli do dehidratacije i, recimo, viroze. Ljeti imamo dosta teških alergija koje spadaju u prvi red hitnosti. Politraume su najčešće na terenu”, objasnio je doktor.
U danima vikenda, pogotovo nedjeljom kada radi samo Služba hitne medicinske pomoći, u prosjeku primaju preko 200 pacijenata od kojih je možda 10 do 20 procenata hitnih slučajeva.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com