Danas je u Centru za kulturu „Semberija“ održana konferencija za medije povodom obilježavanja Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima. Na konferenciji su govorile Slavica Kovrlija ispred Centra za socijalni rad Bijeljina, Snežana Gajić ispred Udruženja “Centar za integrativnu inkluziju Roma i Romkinja Otaharin” i predstavnik Regionalnog monitoring tima za borbu protiv trgovine ljudima iz Grada Bijeljina.
„Na ovaj način pokušavamo da utičemo na širu zajednicu po pitanju ovog fenomena. Projekat „Nijedno dijete bez zaštite“ zapravo govori o borbi trgovine ljudima. Projekat udruženje „Otaharin“ implementira se od kraja 2021. godine. Projekat je bio prilično obiman i zahtjevan i fokusirao se na tri oblasti: rad sa profesionalcima, zagovaračka inicijativa za uspostavljanja usluge prihvatilišta na području Bijeljine i javna zagovaračka kampanja koja je bila usmjerena na građane iz četiri grada. Na početku implementacije, „Otaharin“ je sproveo istraživanje o stavovima i praksama u četiri grada, Bijeljini, Doboju, Zvorniku i Brčko Distriktu. Istraživanje je pokazalo da građani nisu upoznati sa problemom trgovine ljudima, a većina njih se izjasnila da ne zna koji su pojavni oblici trgovine ljudima. Dosta njih je reklo da, ukoliko djetetu koje prosi na ulici da novac, da oni pomažu tom djetetu i to govori o tome da građani nisu informisani da davanjem novca djetetu na ulici, zapravo podstiči fenomen trgovine ljudima i učestvuju u tome“, rekla je Snežana Gajić, programski radnik Udruženja „Otaharin“.
Nakon ovog istraživanja, „Otaharin“ je aktivno radio na jačanju kapaciteta profesionalaca, odnosno predstavnika institucija koji rade u Centru za socijalni rad, u gradskim upravama, u policiji i u školama, u četiri lokalne zajednice kroz posebno osmišljen program.
„Mnogo nam je bila važna saradnja sa školama kroz ovaj projekat, jer su profesionalci koji rade u školama prvi na liniji odbrane kada je zaštita djece u pitanju. Oni prvi prepoznaju kada sa djetetom nešto nije u redu i da to dijete možda trpi određeni oblik nasilja. Trgovina ljudima je ozbiljan fenomen, trgovci ljudima su ozbiljni predatori i trgovci ljudima mogu biti svi. Žrtva trgovine ljudima nije isključivo i samo romsko dijete, oni svakako jesu najpodobniji, ali žrtva trgovine ljudima može biti svako“, objasnila je Gajić.
Kovrlija je istakla da poruka sa ovog skupa svakako treba da bude da „naše malo može doprinijeti da se neke stvari, globalno, u gradu promijene“.
„Kao neko ko dugo radi u Centru za socijalni rad, mogu vam reći da je trgovina ljudima i djecom generalno prisutna iako to možda nije vidljivo iz pozicije koja nije naša. Nema dana da se o trgovini djecom, na način na koji radi Centar za socijalni rad, ne priča, razgovara, ne uzimaju anamneze, vrši procjena terena… nema dana da se na neki način ne osvrnemo na problematiku koja je oko nas. Trgovina je poseban fenomen koji zahtjeva ozbiljan rad, profesionalizam i još je nedovoljno razjašnjena, odnosno na nedovoljnom nivou je fenomenologija koja bi tako lako mogla da se iskorijeni. Trgovina je postojala i, nažalost, postojaće, jer su naši trgovci sve sposobniji i prilagođavaju se novim trendovima. Uvijek su na korak ispred svih nas, a posebno je teško kada su u pitanju djeca“, rekla je Kovrlija.
Prema njenim riječima, mnogo je djece romske nacionalnosti koja prose, što je jako nelagodna i deprimirajuća slika koja postoji iz više faktora.
„Vrlo je teško dokazivo djelo trgovine. Mnogo je teže u praksi. Na nivou BiH imamo tri sigurne kuće koje zbrinjavaju žrtve trgovine. Lako ide smještaj žrtve, teška je reintegracija žrtve u socijalnu sredinu“, navela je Kovrlija.
Radmila Tubić, psiholog u Dnevnom centru za djecu koja žive i rade na ulici, a koja djeluje pri Udruženju „Otaharin“ rekla je da je konferenciji prisustvovala da bi još jednom istakla da se trgovina ljudima ne može ni tolerisati ni opravdati.
„Od 2007. godine aktivno se priča o temi borbe protiv trgovine ljudima i djece. Svakodnevno se sve više govori o tome i sve se više proširuju pojavni oblici kada je u pitanju trgovina djecom i ljudima. Kada se govori o pojmu trgovine ljudima, teško ju je definisati s obzirom da se to odnosi na vrbovanje, prevoz, upućivanje ljudi… najinteresantnija je definicija – od regrutacije do eksploatacije. S obzirom da je teško otkriti trgovinu ljudima, postavlja se pitanje da li su vlast i institucije ispred trgovaca ili su ipak oni ispred svih institucija“, zapitala se i istakla Tubić.
Nakon konferencije, održan je sastanak Radne grupe za zaštitu bezbjednosti djece Grada Bijeljina koja u našem gradu djeluje od 2012. godine.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
