Svjetski dan Alzheimerove bolesti obilježava se svake godine 21. septembra. To je globalna inicijativa za podizanje svijesti o Alzheimerovoj bolesti i drugim oblicima demencije. Širom svijeta, 55 miliona ljudi živi s Alzheimerovom bolešću i drugim demencijama. Alzheimerova bolest je degenerativna bolest mozga i najčešći uzrok demencije. Demencija nije specifična bolest, to je opći termin koji opisuje grupu simptoma.
Mozak, je kao i srce, organ. Baš kao što je koronarna bolest srca vrsta srčane bolesti, Alzheimerova bolest je vrsta bolesti mozga. Kod Alzheimerove bolesti, nervne ćelije u mozgu (nazvane neuroni) su oštećene i uništene. Neuroni mozga su neophodni za sve ljudske aktivnosti, uključujući razmišljanje, govor i hodanje. Neuroni koji su prvi oštećeni su oni u dijelovima mozga odgovornim za pamćenje, jezik i razmišljanje, zbog čega su prvi simptomi Alzheimerove bolesti obično problemi s pamćenjem, jezikom i razmišljanjem (kognitivni problemi). Pojedinci također mogu razviti promjene u raspoloženju, ličnosti ili ponašanju, poput apatije, zbunjenosti i povećane sumnje i straha.
Iako su ovi simptomi novi za pogođene osobe, smatra se da promjene u mozgu koje ih uzrokuju počinju 20 ili više godina prije početka simptoma. Tokom tih godina, mozak kompenzira promjene korištenjem alternativnih mreža neurona kako bi omogućio pojedincima da nastave normalno funkcionirati. Kada mozak više ne može kompenzirati i kognitivni problemi ometaju sposobnost osobe da obavlja svakodnevne zadatke poput vožnje, kuhanja ili čišćenja, kaže se da osoba ima demenciju.
Istraživači vjeruju da mnogi faktori rizika imaju ulogu u nastanku Alzheimerove bolesti i drugih demencija, uključujući genetiku, ponašanje i navike. Dok na neke faktore rizika, poput dobi i porodične historije, nemamo uticaja, postoje mnogi faktori rizika koji se mogu promijeniti kako bi se potencijalno smanjio rizik od kognitivnog pada.
Najveći poznati faktor rizika za Alzheimerovu bolest i druge demencije je starenje, ali ovi poremećaji nisu normalan dio starenja. Iako godine povećavaju rizik, one nisu direktan uzrok Alzheimerove bolesti. Većina osoba s ovom bolešću ima 65 i više godina. Nakon 65. godine, rizik od Alzheimerove bolesti se udvostručuje svakih pet godina. Nakon 85. godine, rizik dostiže gotovo jednu trećinu.
Još jedan snažan faktor rizika za Alzheimerovu bolest je porodična historija. Prema istraživanjima, oni koji imaju roditelja, brata ili sestru s Alzheimerovom bolešću imaju veću vjerovatnoću da razviju bolest. Rizik se povećava ako više od jednog člana porodice ima bolest. Promjenjivi faktori rizika poput sna, pušačkih navika, hipertenzije ili dijabetesa mogu dodatno povećati rizik.
Naučnici znaju da su geni uključeni u Alzheimerovu bolest. Dvije kategorije gena utiču na to da li će osoba razviti bolest: geni rizika i deterministički geni. Geni Alzheimerove bolesti pronađeni su u obje kategorije. Procjenjuje se da je manje od 1% slučajeva Alzheimerove bolesti uzrokovano determinističkim genima (genima koji uzrokuju bolest, a ne povećavaju rizik od razvoja bolesti).
Postoji veza između povrede glave i budućeg rizika od demencije. Zaštitite svoj mozak tako što ćete vezati sigurnosni pojas, nositi kacigu prilikom bavljenja sportom i osigurati svoj dom od pada.
Neki od najjačih dokaza povezuju zdravlje mozga sa zdravljem srca. Ova veza ima smisla, jer mozak hrani jedna od najbogatijih mreža krvnih sudova u tijelu, a srce je odgovorno za pumpanje krvi kroz te krvne sudove do mozga.
Rizik od razvoja demencije čini se da je povećan mnogim stanjima koja također nisu dobra za naše srce, uključujući visok krvni pritisak i dijabetes. Surađujte sa svojim ljekarom kako biste pratili zdravlje svog srca i liječili sve probleme koji se pojave.
Iako su godine, porodična historija i nasljedstvo faktori rizika koje ne možemo promijeniti, istraživanja pokazuju da možemo utjecati na druge faktore rizika zdravim načinom života i upravljanjem zdravstvenim stanjima. Istraživanja pokazuju da je uključivanje zdravih navika korisno za zdravlje mozga i može smanjiti rizik od kognitivnog pada i moguće demencije. Ove mjere uključuju izazivanje vašeg uma učenjem novih vještina i održavanjem oštrine, uključivanje kretanja i vježbanja u vašu svakodnevnicu, prestanak pušenja, pravilnu ishranu, održavanje zdrave težine i kvalitetan san.
10 UPOZORAVAJUĆIH ZNAKOVA ALCHAJMEROVE BOLESTI:
| GUBITAK PAMĆENJA KOJI REMETI SVAKODNEVNI ŽIVOT | Jedan od najčešćih znakova Alzheimerove bolesti, posebno u ranim fazama, je zaboravljanje nedavno naučenih informacija. Drugi uključuju zaboravljanje važnih datuma ili događaja, postavljanje istog pitanja iznova i iznova ili sve veću potrebu oslanjanja na pomagala za pamćenje (npr. podsjetnike ili elektronske uređaje) ili članove porodice za stvari koje je osoba ranije sama rješavala. | Šta je tipična promjena povezana sa starenjem? Ponekad zaboravljamo imena ili sastanke, ali ih se kasnije sjećamo. |
| IZAZOVI U PLANIRANJU ILI RJEŠAVANJU PROBLEMA | Neke osobe koje žive s demencijom mogu iskusiti promjene u svojoj sposobnosti da razviju i slijede plan ili rade s brojevima. Mogu imati problema s praćenjem poznatog recepta ili praćenjem mjesečnih računa. Mogu imati poteškoće s koncentracijom i treba im mnogo više vremena da obave stvari nego prije. | Koja je tipična promjena povezana sa starenjem? Pravljenje povremenih grešaka pri upravljanju finansijama ili kućnim računima. |
| TEŠKOĆE U OBAVLJANJU POZNATIH ZADATAKA | Osobe koje žive s Alzheimerovom bolešću često imaju poteškoća s obavljanjem rutinskih zadataka. Ponekad mogu imati problema s vožnjom do poznate lokacije, organiziranjem popisa za kupovinu ili pamćenjem pravila omiljene igre. | Koja je tipična promjena povezana sa starenjem? Povremena potreba za pomoći pri korištenju postavki mikrovalne pećnice ili snimanju TV emisije. |
| KONFUZIJA u vezi S VREMENOM ILI MJESTOM | Ljudi koji žive s Alzheimerovom bolešću mogu izgubiti pojam o datumima, godišnjim dobima i protoku vremena. Mogu imati problema s razumijevanjem nečega ako se to ne događa odmah. Ponekad mogu zaboraviti gdje se nalaze ili kako su tamo stigli. | Šta je tipična promjena povezana sa starenjem? Zbunjenost oko dana u sedmici, ali kasnije se sjete. |
| PROBLEMI U RAZUMIJEVANJU VIZUELNIH IMIDžA I PROSTORNIH ODNOSA | Za neke ljude, problemi s vidom su znak Alzheimerove bolesti. To može dovesti do poteškoća s ravnotežom ili čitanjem. Također mogu imati problema s procjenom udaljenosti i određivanjem boja ili kontrasta, što uzrokuje probleme s vožnjom. | Koja je tipična promjena povezana sa starenjem? Promjene vida povezane s kataraktom. |
| NOVI PROBLEMI S RIJEČIMA PRILIKOM GOVORA ILI PISANJA | Osobe koje žive s Alzheimerovom bolešću mogu imati problema s praćenjem ili uključivanjem u razgovor. Mogu stati usred razgovora i nemati pojma kako nastaviti ili ponoviti nešto. Mogu imati problema s vokabularom, imati problema s imenovanjem poznatog predmeta ili koristiti pogrešan naziv. | Koja je tipična promjena povezana sa starenjem? Ponekad imaju problema s pronalaženjem prave riječi. |
| GUBLJENJE STVARI I GUBITAK SPOSOBNOSTI VRAĆANJA „FILMA“ (red koraka) | Osoba koja živi s Alzheimerovom bolešću može stavljati stvari na neobična mjesta. Može izgubiti stvari i ne moći se vratiti istim putem da bi ih ponovo pronašla. Može optužiti druge za krađu, posebno kako bolest napreduje. | Šta je tipična promjena povezana sa starenjem? Povremeno gubljenje stvari i vraćanje istim putem („vrtiti film unazad“) da bi ih pronašla. |
| SMANJENJA ILI LOŠA PROCJENA | Pojedinci mogu iskusiti promjene u procjeni ili donošenju odluka. Na primjer, mogu koristiti lošu procjenu kada se bave novcem ili obraćati manje pažnje na dotjerivanje ili održavanje čistoće. | Šta je tipična promjena povezana sa starenjem? Donošenje loše odluke s vremena na vrijeme, poput zanemarivanja promjene ulja u automobilu. |
| POVLAČENJE S POSLA ILI DRUŠTVENIH AKTIVNOSTI | Osoba koja živi s Alzheimerovom bolešću može iskusiti promjene u sposobnosti vođenja ili praćenja razgovora. Kao rezultat toga, mogu se povući iz hobija, društvenih aktivnosti ili drugih angažmana. Mogu imati problema s praćenjem omiljenog tima ili aktivnosti. | Koja je tipična promjena povezana sa starenjem? Ponekad osjećaj nezainteresovanosti za porodicu ili društvene obaveze. |
| PROMJENE RASPOLOŽENJA ILI LIČNOSTI | Osobe koje žive s Alzheimerovom bolešću mogu iskusiti promjene raspoloženja ili ličnosti. Mogu se lako uznemiriti kod kuće, na poslu, s prijateljima ili kada su izvan svoje zone komfora. | Šta je tipična promjena povezana sa starenjem? Razvijanje vrlo specifičnih načina obavljanja stvari i postajanje razdražljivim kada se rutina poremeti. |
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com