Putem svog zvaničnog Facebook naloga, gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović se obratio javnosti povodom održavanja programa „Otvorena vrata“, koji je organizovan s ciljem javnog uvida u nacrte Regulacionih planova „Dašnica 1“, „Gvozdevići“ i „Filip Višnjić“, te post prenosimo u cjelosti:
Danas su u Gradskoj upravi održana Otvorena vrata u okviru programa ’’Javni uvid u nacrte Regulacionih planova – ’’Dašnica1’’, ’’Gvozdevići’’ i ’’Filip Višnjić’’.
Mogućnost slanja primjedbi na nacrte Regulacionih planova građani su imali tokom cijelog marta i imaju priliku još da to učine i u ponedjeljak. Zarad pune transparentnosti, iako nismo bili u zakonskoj obavezi podijelili smo 10.000 obavještenja-letaka na kućne adrese građana u obuhvatu pomenutih regulacionih planova i danas smo organizovali i Otvorena vrata, što nikada ranije u Bijeljini nije bio slučaj, a ne znamo da se tako transparentno radi i u drugim lokalnim zajednicama-ispravite me ako griješim.
Do sada na adresu Direkcije za izgradnju i razvoj grada, kao i na adresu resornog Odjeljenja za urbanizam je stiglo negdje oko 150 primjedbi i sve one će biti razmotrene i na sve i jednu odgovoreno. Sigurno je da jedan broj primjedbi će biti i uvažen, a za druge za koje primjedba nije osnovana, građanima će biti i obrazloženo zašto.
Generalno gledano, pitanja, zamjerke i problemi su uvijek iste prirode, te tako imamo sljedeće:
Želimo širu ulicu sa drvoredom, ali tako da ogradu dvorišta ne pomjerima ka unutra, odnosno ne želimo da se odreknemo ni pedlja, čak i kada taj pedalj ne pripada nama već ulici (imali smo x spornih slučajeva tog tipa i u Ulici Stefana Dečanskog)
Želimo da pored naše zgrade ne nikne nova zgrada i da vlasništvo komšije Grad u Regulacioni plan ucrta kao zelenu površinu. Zamislite sada, svako za sebe, vlasnik ste stare kuće, niste u mogućnosti da je obnovite ili naprosto želite da je prodate, i dođe neko i kaže a ne, ne, tu gospodine mora biti zelena površina.
Da li to možemo uraditi?
Evo uradićemo na primjeru jedne primjedbe koja je pristigla od strane ZEV-a Filip Višnjić 36, koja je koncipirana tako se u nacrt Regulacionog plana kao zelena poršina ucrta dio na parcelama k.p.2847/3 i k.p. 2849/5. Postoji više vlasnika ovih parcela i prema navodima potpisanih stanara oni imaju dozvolu i na mjestu tih parcela se već sada nalazi parkić i dječije igralište. Ovaj ZEV broji 50 djece koja svakodnevno koriste taj prostor za druženje i igru, i vjerujete mi ja sam ne saglasan, nego potpuna podrška i to ćemo eto uraditi. E sada, ako vlasnici parcela se slože to je odlično, ali ako se ne slože ulazimo u problem. Odnosno, u slučaju neslaganja, Grad mora ući u proces eksproprijacije, a to znači da se ta površina proglasi za površinu od opšteg interesa, što vrlo često nije lako i nije jednostavno, i onda imamo lanac- Gradska uprava-Pravobranilaštvo pa Vlada RS-a koja aminuje postupak eksproprijacije.
Građani moraju shvatiti da se zgrade ne zidaju na gradskom zemljištu, već na privatnom i da niko nikome ne može zabraniti ni prodaju a ni gradnju.
Regulacioni planovi imaju za cilj da ograniče spratnost zgrada, propišu adekvatan procenat zelenila i prostora za igralište, izgled zgrade koja se treba uklapati u ambijentalnu celinu, to sve može, ali zaustaviti prodaju i izgradnju je nemoguće. Sve i da kažemo dobro čovjek je prodao, ali sada mi nećemo dati građevinsku dozvolu investitoru, dolazimo do toga da će građevinsku dozvolu dati Ministarstvo za građevinu kao što je slučaj na lokalitetu srušenog Vanekovog mlina, gdje nije Grad dao dozvolu već Ministarstvo, mi smo čak i podnijeli krivičnu prijavu zbog rušenja Vanekovog mlina, ali do dana današnjeg se Tužilaštvo nije oglasilo.
Regulacioni planovi su nam bitni da se ne bi gradilo po Urbanističkim planovima koji mnogo manje ograničavaju investitore, ali prodaja zemljišta i izgradnja je nažalost nezaustavljiv proces. Evo vidjećemo kako ćemo proći u situaciji koju imamo sa zahtjevom ZEV-a Filip Višnjić 36, ja sam uvijek na strani djece i uvijek sam i za igralište i za park i za zelenu površinu.
Moramo shvatiti da je Bijeljina takva kakva je, po svojoj konfiguraciji i izgledu, ne možemo mi sada izmaštati široke bulevare, ona prije rata nije ni građena ni projektovana za ovaj broj ljudi koji u njoj sada žive. Lijepo je da nas ima više, ali moramo i nositi taj krst dolaska većeg broja ljudi u grad. Iz tog razloga smo mi i pokrenuli sve akcije ka seoskim sredinama, a to su subvencionisanje kupovine seoskih kuća za mlade bračne parove, obnova domova kulture, obnova škola u seoskim sredinama, vraćanje kako zabavnih tako i kulturnih sadržaja u sela.
Sa ovim Regulacionim planovima akcenat je stavljen i na širenje grada, da se zaustavi centralizacija.
U narednom periodu pokrećem niz koraka da vidimo koje su nam sve pravne opcije da očuvamo stari dio Bijeljine koliko možemo, da sačuvamo i obnovimo staru ambijentalnu celinu grada oko Gradske uprave- ulice Karađorđeva, Kneginje Milice, Svetog Save, Patrijarha Pavla i još neke, kao i da uđemo u proceduru za restaruraciju Evangelističke crkve i Novog sela.
Elem, nakon završetka javnog uvida u gore pomenute Regulacione planove, dolaze izmjene, prihvatanje primedbi i objava završnog nacrta koji ide na stručnu i javnu raspravu koja će biti u aprilu u trajanju od tri dana, za svaki Regulacioni plan jedan dan. Nakon toga prijedlozi odlaze u SKUPŠTINU GRADA, koja sve pomenuto može zgužvati i baciti i da NE USVOJI PLANOVE KAO ŠTO JE TO ČINIO PRETHODNI SKUPŠTINSKI SAZIV! ONDA IMAMO GRADNJU PO URBANISTIČKOM PLANU SA DOZVOLAMA KOJE SE IZDAJU PO UPUTSTVU MINISTARSTVA ZA GRAĐEVINARSTVO, U PREVODU NEMA REDA, NEMA OGRANIČENJA SPRATNOSTI I PRODUBLJUJE SE URBANISTIČKI HAOSI!
Meni Regulacioni plan ne treba, ali treba građanima, treba našoj djeci, treba našoj Bijeljini!
Urbanizam je stanje svijesti građana!
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
