Skupocjene gljive: TARTUFI se mogu i uzgajati



Tartuf je nadaleko čuvena, a vjerovatno i najskuplja pečurka na svijetu. Rastu u šumama gdje ih tartufari traže i sakupljaju. To je težak posao, jer tartufi rastu pod zemljom, pa je pravi izazov otkriti ih. Zato često sa sobom vode svoje specijalno dresirane pse koji ih pronalaze po mirisu.

Medjutim, tartufi ne rastu isključivo u prirodi, već se mogu i uzgajati. Uzgoj tartufa se najčesće primjenjuje u simbiozi sa lješnikom, ali može i sa hrastom i drugim drvećem. Tartufi su dakle podzemne simbiozne gljive čija je priroda skriveni način života. One su biološki vezane za više biljke, korjenove raznih krupnih šumskih biljaka (drveća i žbunova), koje im obezbjedjuju opstanak.

Osnovna podela tartufa je na bijele i crne, a u svetu je poznato vise od 200 različitih vrsta tartufa. Takozvani “pravi tartufi” poznati kao skup gastronomski proizvod pripadaju rodu Tuber medju kojima su: tuber aestivum, tuber melanosporum, tuber brumale, tuber borchii, tuber magnatum pico… Od 1991. godine na prostoru Srbije iz roda tartufa pronadjeno je 13 vrsta, na preko 200 lokaliteta.

Kako se gaje tartufi

Tartufi se gaje tako sto se prvenstveno gaji odredjena vrsta biljke koja u svom korjenovom sistemu za simbionta ima tartufa od kojeg ona ima koristi, jer tartuf ni u kom slučaju nije parazit, već je mikorizna gljiva. Postoji jos nesto sto za ostale ljude predstavlja tajnu, ali je ipak poznanica na nivou poznavalaca patenta za gajenje tartufa, da se tako mogu uzgajati i cijenjene nadzemne gljive lisičarke i vrganji. Ali kako je zarada na ovim gljivama daleko manja, tako se svi u startu opredjeljuju za uzgoj tartufa.

Uzgoj tartufa je poljoprivredni posao koji ne trpi prečice. Prije nego sto se opredjelite za uzgoj ove gljive vi o njoj morate naučiti puno toga. Recimo, ukoliko se tartuf razvija u simbiozi sa hrastom biće mu potrebno i 15 godina da bi plodonosio, tj. narastao u upotrebljivu gljivu. Sa lešnikom se taj period skraćuje. A evo i zbog čega je to tako. Tartuf počinje da se razvija tek kada drveće zasadjeno na plantaži medjusobno premreži tlo. Znači kada im korenov sistem naraste dovoljno da se jedna biljka sa drugom počne dodirivati i preplitati u korjenu. A zna se da se korijen kod lješnika znatno brže razvija nego kod hrasta.

Zato se za uzgoj tartufa kao podloga najčesće upotrebljava lješnik zbog izuzetno komplementarnog korjenovog sistema koji naročito odgovara tartufu. Dakle, za ove skupocjene gljive ne mora se pod obavezno odlaziti u šumu – tartufi se mogu i uzgajati. Ako planirate uspješan uzgoj tartufa sa odgovarajucim prinosima trebate nabaviti kvalitetne sadnice lijeske koje su u renomiranim laboratorijama inokulisane micelijumom tartufa, sa obaveznom garancijom kvaliteta.

Prinos tartufa na sadnicama lješnika

Prve tartufe na korijenu lješnika možete očekivati već treće godine nakon podizanja plantaže, ali to je tek simboličan rod.


Zatim od četvrte do desete godine, prosjećžčan prinos tartufa u idealnim uslovima bi trebao biti oko 150 grama po jednoj sadnici lješnika, plus plodovi lješnika od oko 3 kg po sadnici. Od desete godine prinos tartufa po sadnici je oko 250 grama. Tada plantaža počinje da donosi i dodatnih 5 kg lješnika po sadnici. Ekonomska isplativost plantaže je od 30 do 50 godina. Prinos tartufa po hektaru u punom rodu je oko 60 kg, sto tačnije zavisi od gustine zasada. A ukupno ulaganje po hektaru zasada je oko 4000 €.

Ukoliko čitate ovaj tekst vjerovatno da već znate da cijena tartufa po kilogramu može iznositi od 500 do 1000 €, ali to ne važi za sve tartufe. Tako visoka cijena namjenjena je kvalitetnim i velikim primjercima. Bijeli tartufi se u startu skuplje prodaju od crnih. Izuzetno veliki primjerci tartufa nemaju odredjenu cijenu već se prodaju na aukcijama gde mogu dostići basnoslovne cifre. Medjutim, u Srbiji jos uvjek ne postoji organizovano tržište tartufa, pa je najbolje pronaći kupce iz inostranstva.

Od čega zavisi veličina tartufa?

Veličina tartufa zavisi od strukture zemljista jer on se oblikuje prema otporu koji mu stvara zemlja. Kao što je i krompir jedan veći, a drugi manji. Zatim, veličina tartufa naravno zavisi i od kvaliteta genetskog materijala koji je ubačen u korijen sadnica.

Dešavanja u Bijeljini
​Izvor: agrosavjet.com

 






Komentara